Kvalitetan domaći med na lokalnom tržištu ne može se kupiti ispod 20 ili 25 KM, a prosječna cijena uvezenog meda u BiH ove godine je oko 7,5 KM, što ugrožava domaće pčelare.
U Centru za kulturu Lopare organizovana je centralna prezentacija zaštićene oznake geografskog porijekla - „Majevički med“.
Azijski stršljen veoma je opasan za populaciju domaćih medonosnih pčela koje nemaju efikasan mehanizam u borbi protiv ovog prilagodljivog predatora, izjavio pčelar iz Stanara Mihajlo Gavrić, čiji pčelinjak za sada jedini nosi nacionalnu oznaku "Organski proizvod Republike Srpske".
Iz Bosne i Hercegovine je tokom prvog tromjesečja izvezeno 847 kilograma meda vrijednosti 46.168 KM, dok je uvezen 149.731 kilogram vrijednosti oko 1,27 miliona KM.
Semberija, smještena između Save i Drine i prošarana kanalima kao neka vodena mreža, svake godine vodi borbu sa komarcima. Ali ono što ih je ove godine dočekalo – to nisu mogli ni naslutiti.
Svakog proljeća u zapadnoj Evropi počinje borba pčelara s agresivnim i proždrljivim azijskim stršljenom, ali raste i strah njihovih kolega u BiH i regionu da bi se ovaj predator, kojem su pčele omiljeni plijen, mogao nastaniti i u našim krajevima. Ako već nije.
Iako mu je to u početku bio samo hobi, Nikola Matić iz Dračeva kod Čapljine prvi je pčelar u Hercegovini koji se počeo baviti proizvodnjom pčelinjeg otrova, a uvidjevši koliko je to unosan posao, i drugi su krenuli njegovim stopama.
Pčelara iz Kupinova, Mikija Đuričića, javnost je upoznala 2006. godine kada je učestvovao u "Velikom bratu" gdje je pobrao brojne simpatije, nakon čega je nastavio svoju karijeru u drugim rijaliti formatima.
Raste zabrinutost zbog "lažnog meda“ iz Turske, zemlje koja je jedan od najvećih izvoznika meda u svijetu. Predstavnici te branše strahuju da je turski med završio možda čak i u Evropi.
Da med iz BiH teško pronalazi kupce na stranom tržištu zbog, kako tvrde domaći pčelari, lažnog proizvoda koji je dosta jeftiniji, govori i podatak da je izvoz lani išao puževim koracima.
Dvadesetosmogodišnji Kosta Šumar iz Pala nastavlja porodičnu tradiciju i za poljoprivredu proizvodnju ima ozbiljne planove koje se odnose na vještačku oplodnju pčelinjih matica, čime bi postao prvi u Republici Srpskoj i Federaciji BiH da se ovim bavi.
Dan prije poplave je okrečio kuću, spremajući se za zasluženu penziju. A onda mu je bujica odnijela sve i njegov mirisni, tek okrečeni dom, pretvorila u gomilu blata i mulja. U tim nanosima mu je zarobljen čitav život, a on je spasioce zamolio da mu sačuvaju samo jedno.
Preuranjeno proljeće, potom kiša, te na koncu period ekstremnih suša pčelare u BiH, a pogotovo u Hercegovini, ostavili su gotovo bez prinosa meda.
Da su police domaćih marketa pretrpane pčelinjim proizvodima iz inostranstva, potvrđuje podatak da je BiH za sedam mjeseci ove godine uvezla 33 tone meda, što je čak 22 puta više u odnosu na izvezene količine, a ovakvi poražavajući bilansi sve snažnije udaraju na egzistenciju pčelara u Srpskoj, naročito u sezonama poputove, kada je suša desetkovala proizvodnju.
Tokom sedam mjeseci iz BiH je izvezeno 1,5 tona meda u vrijednosti od 44.400 KM, dok su uvezene 33 tone meda od 2,4 miliona KM, rečeno je iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Načelnik Ugljevika Vasilije Perić danas je bio gost na otvaranju 19. Sajma šljive u Osečini (Srbija), najveće sajamske manifestacije te vrste u regionu.
Zbog ekstremno visokih temperatura vazduha u protekla dva mjeseca prinos meda je izuzetno loš, potvrdili su brčanski pčelari.
Pobjednica Sajma meda, koji se održava u okviru 13. Sajma šljive i voćnih rakija u Ugljeviku, jeste Božica Vasilić iz ove podmajevičke opštine.
Hercegovački pčelari čekaju godinama na dobre prinose. Prošla godina je bila izuzetno teška, dok je ova za mnoge pčelare, kažu, još teža.