Juče u 12.30 najstariji mještanin Puračića i okoline, Muhamed Sakić, u 102. godini života obavio je svoju građansku dužnost i glasao.
Nakon 36 godina od ujedinjenja Savezne Republike Njemačke i Njemačke Demokratske Republike, u bivšem NDR-u na istoku zemlje ljudi manje imaju, pa manje i nasljeđuju, a među šefovima 100 vodećih njemačkih firmi nijedan nije sa istoka, izjavila je danas povjerenica vlade za Istočnu Njemačku, Elizabet Kajzer.
Pjevač Dejan Ćirković Ćira već više od 25 godina živi sa porodicom u Štutgartu. Iako je godinama živio od muzike, Ćira mjesecima ne dolazi u Srbiju, a potpunu sreću i mir pronašao je u vikendici iznad grada gde gaji povrće i živi skromnim životom.
Broj zahtjeva za radne vize za medicinske sestre i tehničare u njemačkoj ambasadi pao je sa 85 u junu prošle godine na 15 u junu ove godine, tvrdi Goran Motika, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske.
Odlazak u inostranstvo već je godinama dio svakodnevice brojnih ljudi iz zemalja regiona, posebno Bosne i Hercegovine i Srbije.
Njemački ministar finansija Lars Klingbajl predstavio je u Bundestagu nacrt zakona o „penziji za rani početak“ (Frühstartrente), prema kojem bi država izdvajala po 10 evra mjesečno za svako dijete uzrasta od šest do 18 godina.
Folk zvijezda Mile Kitić ostvario je pravo na penziju u čak tri različite države – Srbiji, Bosni i Hercegovini i Njemačkoj, ali o svojim primanjima govorio je samo kroz šalu.
Krajnje desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) pobijedila je na izborima u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji i završila treća u Berlinu. Ali, i dalje nema opcija za formiranje pokrajinske vlade.
Uoči pokrajinskih izbora u nedjelju, 20. septembra, u njemačkoj pokrajini Meklenburg-Prednja Pomeranija vodi se jedna od najpolarizovanijih političkih kampanja u njenoj istoriji.
Kako smo od nekadašnjih 12 doktora nauka u Vladi Republike Srpske došli do toga da diletanti i ljudi sa sumnjivim diplomama odlučuju o sudbinama građana.
Jedna žena podijelila je na internetu porodičnu dilemu koja je izazvala potpuno podijeljene reakcije.
Mnogi radnici koji su dio života proveli u Njemačkoj pitaju se koliko zapravo moraju imati uplaćenih doprinosa da bi jednog dana ostvarili pravo na zakonsku starosnu penziju.
Mnogi penzioneri u Njemačkoj raspolažu relativno skromnim mjesečnim prihodima, dok manji dio ljudi u penziji ima znatno više novca na raspolaganju.
Na njemačkom tržištu rada moglo bi do 2029. godine da nedostaje oko 723.000 stručnih radnika, što je skoro dvostruko više nego 2025. godine, pokazali su danas objavljeni podaci studije Instituta za njemačku privredu (IW).
Odlazak u prijevremenu penziju bez umanjenja primanja u Njemačkoj je pred ukidanjem. Svi koji u budućnosti odluče da ranije završe radni vijek moraće da računaju na znatno manje mjesečne iznose, pokazuje najnovija računica.
U Njemačkoj visina penzije prvenstveno zavisi od toga koliko je osoba tokom života uplaćivala u obavezno penzijsko osiguranje. Ali šta se dešava sa ljudima koji nikada nisu radili ili nisu skupili dovoljno godina staža?
U Njemačkoj je prošle godine poslovanje ugasilo 187.744 kompanija, što je gotovo 10 odsto više nego 2024. godine i predstavlja najveći broj zatvaranja za gotovo dvije decenije, pokazuje danas objavljena zajednička analiza Kreditreforma i Lajbnicovog centra za evropska ekonomska istraživanja (ZEW).
Posljednjih godina sve više ljudi iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine odlučuje da napusti svoj dom i potraži bolju budućnost van granica sopstvene zemlje.
Usred žustre rasprave o penzionoj reformi u Njemačkoj, SPD je iznio konkretan prijedlog, uvođenje posebnog pravila za ljude koji su čitav radni vijek proveli radeći u uslovima izuzetnog fizičkog ili psihičkog opterećenja.
Sve više ljudi između 65 i 74 godine radi dok prima penziju,a samozaposleni penzioneri posebno često rade duže sate nedeljno.
