Elektroprivreda RS prednjači na Balkanu po broju započetih investicija iz obnovljivih izvora. U zadnje četiri godine, pokrenuli smo preko tri milijarde maraka projekata iz ove oblasti.
U Republici Srpskoj radi nešto više od 900 stranih radnika, zvanični su podaci. Najviše u Banjaluci, što se može i primjetiti. Ima ih na različitim gradilištima, a rade i kao perači prozora. Naši radnici, u želji za boljim životom, pakuju se put Evrope.
Dok veliki broj radnika iz Republike Srpske odlazi u inostranstvo da radi, u Srpskoj je za prvih pet mjeseci ove godine dozvolu za rad dobilo 929 stranaca, među kojima, osim državljana Srbije i Nepala, ima radnika iz Indije, Turske, Kine, Bangladeša, Ruske Federacije.
Od subote, 1. juna stupa na snagu treća faza njemačkog zakona čiji je cilj privlačenje strane stručne radne snage, koja donosi brojne pogodnosti i za građane Zapadnog Balkana, a prije svega duplo veću kvotu radnika iz regiona koji će moći lakše da se zaposle u Njemačkoj.
Zbog nedostatka radne snage koji pritiska privredu i ekonomiju, Njemačka je odlučila da udvostruči broj viza koje će državljanima nekoliko zemalja Zapadnog Balkana omogućiti da laže dođu do posla u Njemačkoj.
Bilo da vozi bicikl, kamion ili avion, Banjalučanin Nikola Grbić, koji iza sebe ima više miliona pređenih kilometara, podjednako dobro krstari i nebom i drumom, s tim da za volan šlepera sjeda iz potrebe, a u kabinu letjelice uskače iz ogromne ljubavi.
Evropska unija ima veliki strateški interes u Bosni i Hercegovini.
Pripreme za ljetnu sezonu u Hrvatskoj su u toku, a na jednom sajtu za traženje posla do sada je ove godine objavljeno više od 2.000 oglasa za sezonske radnike.
Samo lani Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine posredovala da 13.490 radnika ode u Sloveniju i Njemačku.
Zbog velike potrebe poslodavaca i nedostatka radne snage na domaćem tržištu, u Hrvatskoj je iz dana u dan sve veći broj stranih radnika i dok su u prošlog godini bili najbrojniji oni iz BiH i Srbije, od početka ove godine su to radnici iz Nepala.
Iako BiH još nije u potpunosti ispunila zadatke koje je postavila EU kao preduslov za početak pregovora, na sastanku evropskih lidera krajem mjeseca ipak joj se smiješi pozitivna odluka.
Na tržištu rada u Srbiji već godinama unazad nedostatak radne snage nadomješćuje se radnicima iz inostranstva, a oni uglavnom dolaze iz azijskih i afričkih zemalja.
Gradiška, koja se nalazi na vratima Republike Srpske i BIH i na samoj granici sa EU, u najkraćem mogućem roku, za nekoliko dana, izdaje sve dozvole za građenje. Uprkos pandemiji, koja je paralisala cijeli svijet, u gradu na Savi uspjeli su da povećaju broj zaposlenih za 2.700. Kod njih registracija privrednog subjekta košta jednu marku i završava se bukvalno za jedan dan.
Uprkos kraju godine i obilježavanju brojnih praznika, redovi ispred Ambasade Njemačke u Sarajevu i u decembru su puni građana koji čekaju papire za odlazak u inostranstvo.
Od kada su početkom prošlog mjeseca u Njemačkoj na snagu stupile promjene zakona o useljavanju kvalifikovanih radnika, kojima se postepeno smanjuju birokratske barijere, a uslovi za ulazak postaju znatno fleksibilniji, sve se više postavlja pitanje hoće li to izazvati masovni odliv radne snage iz BiH.
Pripadnici njemačke carinske kontrole obavili su nenajavljenu kontrolu rada na crno i tom prilikom priveli državljanku Bosne i Hercegovine (23), koja je pokušala da pobjegne od njih.
Carinici su u restoranu u njemačkom gradu Gelzenkirhenu zatekli ženu iz BiH koja je radila u restoranu bez prijave i bez boravišne dozvole. Zbog toga njen poslodavac bi mogao provesti u zatvoru i do 10 godina.
Vozački ispit u jednom ispitnom centru u Republici Srpskoj za samo tri mjeseca položilo je 49 kandidata čija imena nisu bila na spisku Zavoda za obrazovanje odraslih u čijoj nadležnosti su kontrola i nadzor nad sprovođenjem obuke i ispita za vozače, tvrdi sagovornik Srpskainfo čiji je identitet poznat redakciji.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je u autorskom tekstu da antidejtonska BiH ide putem raspada i ne služi nijednom narodu ni građanima u BiH, već je potrebna samo strancima da održavaju tenzije.
Potencijalni radnici iz BiH spremniji su da rade kao nekvalifikovan kadar u Njemačkoj nego sa priznatom kvalifikacijom iz oblasti obrade metala i elektrotehnike, ukoliko moraju dodatno učiti.