Ta plaža mi se čini najružnijom koju sam vidjela u Hrvatskoj, a možda i šire, ovim riječima je Madlin Montgomeri, Tiktokerka iz Teksasa opisala jednu od najpoznatijih hrvatskih plaža.
Putovanja u inostranstvo često počinju visokim troškovima prije samog polaska na aerodrom – cijene ljetova, prtljaga, osiguranja i smještaja brzo povećavaju ukupni budžet.
Madlen Montgomeri je iz Teksasa, ali posljednjih nekoliko godina živi u Budimpešti. Godinu dana je živjela u Hrvatskoj, tačnije u Splitu. U viralnom snimku na TikTok-u otkrila je da nije oduševljena poznatom plažom. Rekla je da svaki dan hoda deset kilometara, a riječ je o plaži Bačvice.
Tokom svake ljetne turističke sezone oko 10.000 radnika iz Srbije nađe posao na primorju u Hrvatskoj, pokazuju nezvanične procjene.
Ekonomija Bosne i Hercegovine je ostvarila solidan ekonomski rezultat u 2024. godini mjereno rastom bruto društvenog proizvoda koji je uvećan za realnih 2,5% u poređenju sa prethodnom godinom i to uprkos nizu izazova s kojima se BiH suočavala tokom godine.
Sezona godišnjih odmora je na pragu i mnogi građani već su rezervisali ljetovanje, a za one koji još nisu, provjerila kakve vas cijene očekuju u Hrvatskoj, Crnoj Gori i na jugu Srpske, u Trebinju, poznato je kako stvari stoje.
Ljetovanje na Jadranu svake godine je izbor velike većine. Međutim, paprene cijene koje su se nastavile i ove sezone sve više "tjeraju" turiste da za odmor izaberu na primjer Španiju i Grčku koje su trenutno jeftinije od Hrvatske, a takođe su mediteranske destinacije.
Hrvatska iz godine u godinu postaje sve zavisnija od uvoza hrane. Uprkos visokim subvencijama — čak 8 milijardi evra koje su ušle u poljoprivredu od ulaska Hrvatske u Evropsku uniju do kraja 2024. — domaća poljoprivreda mijenja se presporo.
Ministar turizma i sporta Hrvatske Tonči Glavina rekao je kako mogu biti zadovoljni turističkim rezultatima od početka godine na nivou cijele Hrvatske, "predsezona obećava", a rast je oko četiri odsto.
U jeku aktualnih rasprava o stranim radnicima i njihovoj sve većoj prisutnosti u Hrvatskoj, posebno u sektorima poput građevine, turizma i poljoprivrede, jedna je priča prije nekoliko mjeseci odjeknula medijima i pokazala koliko integracija može biti i topla i uspješna.
Nakon otkazivanja rezervacija i manjeg broja dolazaka turista u Banjaluku tokom marta i početkom aprila, situacija se od druge polovine ovog mjeseca poboljšava kada je u pitanju popunjenost smještajnih kapaciteta u ovom gradu.
Edin Salispahić iz Sarajeva uskoro ide u Hrvatsku na sezonski rad, i to prvi put.
Lov na sezonske radnike privodi se kraju – mame ih smještajem, hranom, visokim platama, ali i benefitima po završetku sezone. Dok su brojni radnici iz Trebinja spremni za rad na Jadranu, sve ih više bira Dubrovnik, koji izdašnim ponudama i visokim platama privlači radnu snagu iz cijelog regiona.
Prva epizoda serije “Igra prijestola” premijerno je prikazana 17. aprila 2011. godine. Serija, zasnovana na književnoj seriji “Pjesma leda i vatre” Džordža R. R. Martina, brzo je postala globalni fenomen, privlačeći milione gledalaca širom svijeta.
Lov na sezonske radnike je pri kraju, mami se obezbijeđenim smještajem, hranom i velikim platama, ali i benefitima po završetku sezone na Jadranu.
U jednom banjalučkom hotelu, koji osim smještaja gostima nudi i usluge organizacije događaja, kažu da je obim posla u posljednje vrijeme drastično opao.
Hoće li se i ovdje dogoditi da nas u kafićima ili restoranima uslužuju radnici koji ne znaju dobro naš jezik? Hoćemo li kafu, limunadu ili porciju ćevapa tražiti na engleskom jeziku?
Da građani BiH uprkos krizi ne odustaju od nekih navika, koje nimalo nisu jeftine, potvrđuje podatak da uvoz alkohola konstantno raste, a dnevno je na strana pića izdvajano više od 800.000 maraka.
Dolaze iz raznih dijelova svijeta i kod nas danas dostavljaju hranu, peru prozore, prave kifle. Strani radnici su nekada uglavnom bili angažovani na građevini, ali proširio se dijapazon poslova koje rade.
Pitanje stranih radnika i migranata u Hrvatskoj postalo je jedna od najkontroverznijih tema u društvu. Kako raste broj radnika iz trećih zemalja poput Nepala, Filipina, Indije i Bangladeša, tako raste i nezadovoljstvo dijela domaćeg stanovništva, a rasprava postaje posebno žestoka nakon što se u javnom prostoru pojave vijesti iz crne hronike povezane sa stranim radnicima ili migrantima.