Putovati znači pakovati se i na destinaciju kojoj se radujemo ponijeti sve što nam treba, a i ono što nazivamo nek’ se nađe.
Hrvatska iz godine u godinu postaje sve zavisnija od uvoza hrane. Uprkos visokim subvencijama — čak 8 milijardi evra koje su ušle u poljoprivredu od ulaska Hrvatske u Evropsku uniju do kraja 2024. — domaća poljoprivreda mijenja se presporo.
Uvoz hrane u Hrvatsku posljednjih 10 godina premašio je 6,5 milijardi evra i dok uvoz vrtoglavo raste, domaća proizvodnja ne uspjeva da održi korak, a stanje u poljoprivredi postaje sve alarmantnije.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je Kina pogriješila nakon što je Peking uzvratio na nove američke carine i uveo protivmjere koje uključuju dodatne tarife od 34 odsto na američku robu.
Sjedinjene Američke Države su gotovo udvostručile uvoz brazilskih jaja, koja su ranije korišćena isključivo za hranu za kućne ljubimce.
Jesu li „carine“ samo drugi naziv za „uvozne poreze“?
Privreda u Republici Srpskoj i dalje nastavlja da pada, te je spoljnotrgovinski deficit u 10 mjeseci ove godine iznosio 1,93 milijarde KM.
Za 11 mjeseci ove godine BiH je uvezla 272.718.945 kilograma voća i povrća, u vrijednosti oko 379 miliona KM.
Iako BiH ima bogate prirodne resurse za uspješno bavljenje poljoprivredom, počevši od plodnog zemljišta, povoljnih klimatskih uslove pa do vodnih potencijala, situacija u toj grani, barem ako je suditi prema statistici i riječima poljoprivrednika, nikad nije bila lošija.
Indija neće kupovati tečni prirodni gas (LNG) iz ruskog projekta Arctic LNG 2 pošto su zapadne zemlje uvele sankcije protiv tog projekta.
Duga ljetna suša i veliki uvoz voća i povrća tokom ove godine u Bosnu i Hercegovinu povećaće cijene ovih proizvoda u narednom periodu.
Da uvoz voća i povrća ide utabanim stazama i raste iz godine u godinu, pokazuju podaci koje smo dobili iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.
Suša je u dobroj mjeri uništila ovogodišnju ljetinu, što za posljedicu ima manje domaćih poljoprivrednih proizvoda na tržištu, a čije su cijene već drastično skočile.
Zbog dugotrajnog zadržavanja kamiona na granici u jeku sezone izvoza voća i povrća iz BiH u EU, koji se ponavlja iz godine u godinu, domaći proizvođači su ostali bez dobrog dijela inostranih kupaca. Strahuju da ništa bolje neće proći ni ovog ljeta i da su novi gubici neminovni jer rješenja za brži protok robe nema na vidiku.
U prva četiri mjeseca ove godine u BiH je uvezeno više od 122 miliona kilograma voća i povrća u vrijednosti od 166,4 miliona KM, te smo tako krompir uvozili iz Nizozemske, Egipta i Njemačke, a jabuke, kruške i dunje iz Poljske, Rusije i Italije.
Uprkos brojnim upozorenjima nadležnih institucija iz godine u godinu o tome šta se može prevesti preko granice, pojedini građani koji putuju u susjedne zemlje, posebno Hrvatsku, prilično su neupućeni i rizikuju paprene kazne.
Da velike količine hrane BiH uvozi, iako ima poljoprivredne resurse da ih sama proizvodi, poznato je odavno. Podsjećanja radi, U BiH je oko 2,57 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega je obradivog u FBiH oko 700 hiljada hektara, a u RS oko milion hektara.
Nakon što je Njemačka odlučila da udvostručiti broj viza koje će se godišnje odobravati građanima zapadnog Balkana u svrhu rada, na 50.000 viza, naši sagovornici ističu da će to sigurno loše uticati na privredu BiH, ali da će doći i do pada ekonomije, kao i smanjenja broja radnika.
Bosna i Hercegovina ne proizvodi dovoljno hrane da bi zadovoljila potrebe sopstvenog stanovništva i nedostaje joj dovoljnih količina sirovina za preradu, zbog čega uvozi gotovo sve vrste poljoprivrednih proizvoda.
Više od 35 miliona kilograma goveđeg mesa ili 161 milion kilograma vode koji su tokom prošle godine uvezeni u BiH, zemlju koja obiluje potencijalima za obje uvozne kategorije, paradigma su bilansa spoljnotrgovinske razmjene koju karakterizuje veoma visok deficit.