U zauzetom načinu života lako je steći naviku preskakanja doručka ili kasnog večeranja.
Bol u leđima je jedan od najčešćih zdravstvenih problema na globalnom nivou, koji pogađa čak 80 odsto pojedinaca u nekom trenutku njihovog života i rangira se među vodećim uzrocima invaliditeta u svim starosnim grupama.
Znanje o tome koja hrana i pića podržavaju ciljeve u vezi sa težinom ključno je za svakoga ko želi da smrša ili održi zdravu težinu.
Nova studija pokazuje da nije samo količina fizičke aktivnosti važna, već i vrijeme kada se vježba. Prema riječima koautora, doktoranta Antonija Klavera Jimeno sa Instituta za istraživanje sporta i zdravlja Univerziteta u Granadi, tajming je ključan za bolju kontrolu šećera u krvi.
U želji da im djeca budu zdrava, roditelji prave i neke greške koje, umjesto da jačaju zdravlje djeteta, imaju potpuno suprotan efekat, a među njima su prekomjerno utopljavanje djece, prekomjerno dezinfikovanje površina, zabrana kontakta sa životinjama, kao i zabrana igre u prirodi, kao i posezanje za antibioticima na prvi znak prehlade.
Naučnici već neko vrijeme pokušavaju da otkriju zbog čega određeni ljudi žive kraće, i zašto tijelo ponekad šalje upozorenja na najtiši mogući način.
Industrijske prerađevine ili ultra-prerađena hrana (UPF) šteti svim glavnim organima ljudskog tijela i predstavlja ozbiljnu prijetnju po globalno zdravlje, pokazuje najveći svjetski pregled istraživanja objavljen u žurnalu Lancet.
Nedavna studija Univerziteta Utah objavljena u časopisu Science Advances, istražuje kako keto dijeta utiče na tijelo tokom dužeg perioda i izaziva zabrinutost u vezi sa njenom ukupnom sigurnošću i efikasnošću za metaboličko zdravlje.
Brisel će vjerovatno uvesti takozvani "porez na masnoću" u predloženom planu Evropske unije za kardiovaskularno zdravlje, koji bi Evropska komisija trebala usvojiti za otprilike mjesec dana.
Umor, stezanje u grudima, kratak dah, nesanica, mučnina ili lupanje srca često se pripisuju stresu i preopterećenju, iako mogu da ukazuju na ozbiljan problem.
Bespotrebna težnja da se odreknemo jela koja važe za „sirotinjska„, a prisvojimo neke modernije namirnice, dovela je do toga da prestanemo da jedemo proso.
Sjedinjene Države bi mogle početi da odbijaju vize gojaznim, te ljudima sa srčanim oboljenjima, rakom i drugim hroničnim problemima, objavio je list Vašington post.
Savremeni život nas je pretvorio u generaciju koja funkcioniše na premalo sna.
Gojaznost je postala globalni problem, a stručnjaci upozoravaju da bi do 2050. godine broj gojaznih osoba mogao dostići dvije milijarde.
Srčani udar ne mora uvijek da se pojavi kroz jak bol u grudima. Kod mnogih ljudi, posebno žena, starijih osoba i onih koji boluju od hroničnih bolesti, prvi znak može biti sasvim neočekivan bol u vilici, vratu, ramenu ili ruci, bez ikakvog bola u grudima.
Starenjem, vaš metabolizam se prirodno usporava, tako da ono što je nekada prošlo nezapaženo sada može uticati na vašu težinu.
Česta noćna buđenja i poremećen san, kao i spavanje manje od šest sati noću ostavljaju znatne posljedice na naš organizam. To može dodatno povećati rizik od hipertenzije, moždanog udara i dijabetesa.
U današnjem brzom tempu života, ishrana se često svodi na praktičnost.
Bespotrebna težnja da se odreknemo jela koja važe za "sirotinjska", a prisvojimo neke modernije namirnice, dovela je do toga da prestanemo da jedemo proso.
Tokom događaja u Beloj kući posvećenog smanjenju troškova lijekova za gojaznost, jedan od gostiju se onijesvestio, što je izazvalo privremeni prekid. Muškarac, identifikovan kao Gordon Finli, predstavnik farmaceutske kompanije, srušio se dok je predsjednik SAD Donald Tramp držao govor u Ovalnom kabinetu.
