Prema dostupnim podacima, čak 94,5% stanovništva ima višak kilograma ili je gojazno, dok više od 40% ljudi boluje od dijabetesa tipa 2. Reč je o najvišim stopama na globalnom nivou, a uzroci ove situacije nisu jednostavni oni su rezultat dugogodišnjih ekonomskih i ekoloških promjena.
Stanovnici Naurua danas su poznati po najvećoj stopi gojaznosti na svijetu, a nekada su živjeli potpuno drugačije. Njihova ishrana bila je zasnovana na svježoj ribi, voću i lokalnim biljkama. Međutim, taj način života naglo je prekinut razvojem rudarske industrije. Decenijama intenzivno iskopavanje fosfata gotovo je potpuno uništilo obradivo zemljište na ostrvu. Poljoprivreda je postala neodrživa, a stanovništvo je bilo primorano da pređe na uvoznu hranu.
Danas se većina namirnica doprema brodovima jednom nedeljno, što direktno utiče na kvalitet i izbor hrane.
Skupa svježa, jeftina prerađena hrana
Zbog izolacije i logistike, sveža hrana na Nauruu je rijetka i izuzetno skupa, dok su prerađeni proizvodi dostupniji i jeftiniji.
Putopisac Noel Filips, koji je posjetio ostrvo, opisao je situaciju vrlo konkretno:
“Jedan mango može da košta i do 20 australijskih dolara, dok je zamrznuta pita znatno jeftinija”.
Ovakav odnos cijena doveo je do toga da se većina stanovništva oslanja na konzerviranu hranu, pržena jela, gazirana pića i zaslađene napitke
Takav način ishrane, u kombinaciji sa ograničenim mogućnostima za fizičku aktivnost, doveo je do naglog porasta gojaznosti.
Dijabetes kao masovna pojava
Gojaznost na Nauruu nije samo estetski ili društveni problem, već ozbiljna zdravstvena kriza. Više od 40% stanovništva ima dijabetes tipa 2, što ovu zemlju svrstava na prvo mjesto u svijetu po učestalosti ove bolesti.
Ovakve brojke ukazuju na sistemski problem koji zahteva dugoročna rješenja, ali zbog ograničenih resursa i izolacije, promjene se sprovode sporo.
Malo ostrvo sa velikim kontrastima
Nauru je treća najmanja država na svijetu, sa površinom od svega 21 kilometara kvadratnog i oko 12.000 stanovnika. Ostrvo se može obići automobilom za pola sata, ali uprkos maloj veličini, kontrasti su izraženi.
Sa jedne strane bijele pješčane plaže, kokosove palme, koralni grebeni, a sa druge, čak 80% teritorije je nenaseljeno i devastirano rudarenjem, pretvoreno u surovi pejzaž bez prirodnih resursa, prenosi Blic žena.
Od najbogatije države do zavisnosti od pomoći
Tokom šezdesetih godina prošlog vijeka, zahvaljujući fosfatima, Nauru je bio jedna od najbogatijih država po glavi stanovnika. Međutim, iscrpljivanje resursa dovelo je do ekonomskog pada.
Danas se zemlja oslanja na finansijsku pomoć Australije, dok su mogućnosti za razvoj ograničene.
Rijetki turisti i visoke cijene
Pored zdravstvenih i ekonomskih izazova, Nauru je i najmanje posećena država na svijetu. Godišnje je posjeti manje od 200 turista.
Dolazak na ostrvo je komplikovan i skup, sa ograničenim brojem letova i cijenama koje često prelaze 1.000 funti za jednosmjernu kartu.
Turistička ponuda je skromna – postoje samo dva glavna hotela i nekoliko apartmana, a kretanje po ostrvu uglavnom se obavlja iznajmljenim automobilima ili pješke.
Opasnost kuca srcem mladih u BiH: Doktorka otkriva šta ih najviše ugrožava
Skok masnoća u krvi nakon jela: Koliko brzo raste nivo holesterola i triglicerida
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.