Bivši policajac Hazim Topić iz cazinskog sela Kolište nakon odlaska u penziju nije znao šta bi s viškom vremena na koje nije navikao.
U prijedorskom naselju Pećani stanari i ove godine siju baštu iza zgrada koja se nalazi u blizini gradskog bazena. Gradska uprava je jesenas, ali i par mjeseci prije toga, upozoravala stanare da ne pripremaju više zemlju na Pećanima za sijanje i da se ta praksa ukida.
Danas je, vjerovali ili ne, prvi dan proljeća, mada je teško povjerovati u to: što zbog zimske temperature, što zbog zbrke sa datumima, odavno naučenim na časovima poznavanja prirode.
U posljednjih godinu dana pojavilo se više novih, sintetičkih droga, dakle teške hemije, koja se svesrdno nude klincima, i oni ih, iako rizikuju život, uzimaju.
Momčilo Antonijević je ime koje stoji iza sajta “Snaga bilja” a nema šta ovaj novinar ne zna o ljekovitom svojstvu svake travke, a ovo su njegove preporuke Još od najranijeg djetinjstva umio sam da osluškujem šta mi priroda govori. Kao dijete, provodio sam ljetnje raspuste na Zlatiboru i svakodnevno po nekoliko sati bio u šumi. Tu sam se zainteresovao za ljekovitost biljaka. Kao dobar đak koji je uvijek volio da uči, bacio sam se na proučavanje literature, najprije čuvenog djela Lečenje biljem, profesora Jovana Tucakova, prve i najbolje knjige o ovoj temi koju sam pročitao. Mnogo godina kasnije, saznao sam da je travarstvo tradicija u porodici moje majke i da su moje pretkinje bile čuvene travarke, od kojih je najpozatija moja čukunbaba- tetka Stanica, sestra moje čukunbabe Stamene. Biljke su trajno obilježile moj život, posebno od kad sam prije desetak godina pokrenuo neprofitni sajt i Jutjub kanal snaga bilja – otkrio je Momčilo Antonijević, a evo šta sve ima da kaže o magičnoj strani bilja.
Rekordi koje je postavio Petar Božić (67) iz Maglajana kod Laktaša upravljajući teretnim kamionima od 1972. godine i prešavši pet miliona kilometara na nekoliko kontinenata, za mnoge su nedostižni.
Ukoliko zbog posla dobar dio dana provodite u kancelariji, sigurno ste svjesni da dugotrajno sjedenje ostavlja nezdrave posljedice na vaše tijelo.
Dok početak primjene kanabisa u medicinske svrhe u BiH još nije ni na pomolu, u ponudi internet oglasa sve češće se može naći ulje od ove biljke.
Udruženje Gradske bašte organizuju na treću radionicu u sklopu projekta “Banjalučke gradske bašte” pod nazivom “Sarađuj sa svijetom oko sebe”.
Međunarodni dan žena, koji se danas obilježava u svim dijelovima svijeta, za žene koje rade na pijacama u Sarajevu i Banjaluci je sasvim običan radni dan. Mnoge rade svaki dan, nezavisno od toga koji je praznik u pitanju, pa tako i 8. mart.
Crveni karanfili su sigurno najpoznatiji simbol Dana žena. Ovaj cvijet ima istoriju dužu od 2.000 godina i sa sobom nosi dosta značenja.
Rijetko koja žena bar jednom nije muku mučila sa infekcijama i bakterijama, posebno sa kandidom, za koju se kaže da se lako liječi, ali teško izliječi. Nenad Stamenović, poznatiji kao Neša Travka, travar, kulinar, planinar, diplomirani eko-turizmolog, nekadašnji šef hilandarske kuhinje i autor emisije „Neša Travka“ na domaćem „Kitchen TV-u“, priča o vranlovoj travi, biljci koja je pravi saveznik u borbi protiv bakterija.
Pored Banj brda Banjalučani bi trebali ove godine dobiti još jednu uređenu zelenu oazu u gradu, i to u Trapiskoj šumi.
Gdje bacamo smeće, i jesmo li svjesni opasnosti koju nosi nepropisno odlaganje otpada? Ako je suditi po broju divljih deponija, nismo. U FBiH postoji do 1.800 divljih deponija, od kojih je njih 1.300 registrovao CCI. Na tim deponijama, prema procjenama odloženo je oko pet miliona metara kubnih otpada. Svaki kilogram, upozoravaju stručnjaci utiče na prirodu, a može ugroziti i zdravlje ljudi. TV N1 je posjetio jednu od četiri deponije sa koje je CCI oduzeo i analizirao uzorke.
Policija u Bijeljini uhapsila je državljnina Njemačke S.W. (29) zbog sumnje da je počinio krivična djela neovlaštena proizvodnja i promet droga i napad na policajca.
Usred guste tropske vegetacije i čarobnih polja čaja u gradu Munaru skriva se jedna od najbolje čuvanih tajni Indije.
Šafran je natraženiji i najskuplji začin na svijetu koji je poznat i kao “crveno zlato”. Kilogram najkvalitetnijeg šafrana košta oko 3.000 dolara, a razloga je više.
Na desetine hiljada turista hrli da se fotografiše kod čuvene Crvene plaže. Ali, u pitanju uopšte nije plaža, što ovom mestu daje dodatnu draž i čini ga još zanimljivijim!
Grad Banjaluka je jedina lokalna zajednica u Republici Srpskoj koja i u 2019. godini nastavlja sa popisom, klasifikacijom i mapiranjem biljnih i životinjskih vrsta na području grada, što predstavlja osnov za njihovu održivu upotrebu, rekli su iz Odjeljenja za komunalne poslove.
U zajedničkim aktivnostima Policijske uprave Banjaluka i Uprave za organizovani i teški kriminalitet, MUP-a RS, tokom noći 15.i 16. februara godine izvršene su operativno-taktičke mjere, racije i blokade, u tri objekta u Banjaluci.