Ljubitelji kafe u BiH uskoro bi mogli vidjeti kako njihovo jutarnje omiljeno piće postaje skuplje, budući da je cijena kafe na međunarodnim robnim tržištima dostigla najveći zabilježeni nivo.
Sembersko selo Amajlije prednjači po proizvodnji mlijeka, svako jutro isporuče 15 do 20 hiljada litara, ali i po broju mladih koji su odlučili da nastave porodičnu tradiciju na imanju i nisu se preselili u grad.
Na policama supermarketa u zemljama Evropske unije pojedini proizvodi mogu se kupiti po znatno nižim cijenama nego u Bosni i Hercegovini, pa su tako nerijetko maslac, brašno, čokolade, eurokremi, kao i hemijski proizvodi, i bez popusta jeftiniji nego kod nas.
Ni balansa, ni rebalansa. Privremeno finansiranje, kuca na vrata! Tek što je jedan cirkus otišao “iz našeg malog grada”, dočekujemo drugi. Banjalučka Skupština, donosi neka nova lica i neke stare probleme.
Pojedini vrtići bez realne osnove podižu cijene svojih usluga, pa u kratkom vremenskom roku dođe do nerealnih poskupljenja, a na taj način subvencije gube svoju svrhu.
Prvi put nakon dužeg perioda u Republici Srpskoj smanjen je broj zaposlenih za 0,4 odsto, a najveći pad zabilježen je u prerađivačkoj industriji, koja je za godinu dana ostala bez 3.000 radnika.
„Banjaluko, cvijete moj!“ Ova parola dočekaće vas na muzgavoj šajbi zatvorenog restorana, na zapuštenom parkingu, gdje je na sunčanoj strani blato do gležnjeva, a na sjenovitoj debeli sloj leda, na kojem ponositi Banjalučanin ili Banjalučanka mogu očas posla slomiti vrat.
Kada se radi o poskupljenju struje, nadležni s republičkog nivoa su ekspresni. Kada Eko toplani treba odobriti subvenciju ili poskupiti grijanje, i tu su nadležni, samo ovi sa gradskog nivoa, vrlo brižni.
Jedna snježna mećava i jaka kiša bile su dovoljne da otkriju sve slabosti Banjaluke, ali još nekih dijelova Srpske.
Građani BiH, sudeći prema istraživanju "Landgeist Mapa", jedu gotovo najmanje mesa u regionu.
Ukoliko dođe do poskupljenja struje za 20%, kako je najavljeno, odnosno, ako dođe do promjene tarifnog modela, što će za mnoge značiti poskupljenje i više od 20%, onda će doći do lančanog poskupljenja svega ostalog i to poskupljenje će osjetiti svi.
Izjava resornog ministra Save Minića da bi u Srpskoj moglo da dođe do poskupljenja šumskih sortimenata, izuzetno je zabrinula domaće prerađivače.
Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske, rekao je da Vlada nije dala saglasnost na poskupljenje električne energije.
Javašluk u javnim preduzećima neće plaćati građani Republike Srpske i učinićemo sve da spriječimo poskupljenje struje.
Sarma, meso, kolači, neizostavni su na slavskoj trpezi. Ove godine, domaćini će za proslavu slave morati da izdvoje 25 do 30 odsto više novca u odnosu na prošlu godinu.
Najobičniji bijeli hljeb u Srbiji ne košta ni jednu marku. U Banjaluci takav isti je oko 2 KM. U Sarajevu se može naći za 1,5 KM. Ako i zvanična statistika kaže da je pšenično brašno u Srpskoj pojeftinilo, ko može da objasni i opravda da je hljeb skuplji danas, nego lani?
Burek došao i do 20 KM za kilogram. Nije isključeno da cijena brašna poraste, što će dovesti i do skoka pekarskih proizvoda. Uveliko se priča o krizi na tržištu kafe, čovjek ne zna šta bi rekao o cijenama goriva... BiH je zemlja u kojoj je toliko skupo jesti i trebalo bi ozbiljno istražiti naš „fenomen preživljavanja“.
Akcijske cijene robe i sezonska sniženja su najčešće legitimno oružje velikih trgovačkih lanaca u borbi za kupce, međutim dešava se da tržišnu utakmicu ponekad pretvore u nefer igru ne prezajući od poteza koji potapaju konkurenciju, usljed čega najveću štetu trpe potrošači gubeći pravo na izbor.
Nakon što su rast cijena goriva najavili iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore RS, sličnu najavu je i iz Udruženju prometnika naftom FBiH. Cijene nafte i naftnih derivata narednih dana trebale bi biti više za pet feninga po litru.
Iako je ogrjev prilično jeftiniji u odnosu na prošlu godinu, poput peleta i drva, ipak, na tržištu Evropske unije već je došlo do poremećaja, pa je pitanje dana kada će se to odraziti i na BiH.
