
Danas slavimo Svetog Antonija Velikog: Otac monaštva i pobjednik nad iskušenjima
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici molitveno danas se prisjećaju jednog od najvećih podvižnika u istoriji hrišćanstva, Svetog Antonija Velikog.

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici molitveno danas se prisjećaju jednog od najvećih podvižnika u istoriji hrišćanstva, Svetog Antonija Velikog.

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju Časne verige, dan kada je kralj Irod okovao Svetog apostola Petra.

Srpska pravoslavna crkva 29. januara obilježava Časne verige, veliki praznik posvećen uspomeni na dan kada su lanci spali sa Svetog apostola Petra, simbolično označivši pobjedu vjere nad nevjerjem i tamnicom.

Srpska pravoslavna crkva (SPC) sutra će proslaviti Svetog Savu, utemeljivača srpske crkve, države i školstva.

Mnoge običaje i vjerovanja koja se prenose s koljena na koljeno i danas čuvamo, iako im često nedostaje bilo kakva naučna potvrda.

Danas je Bogojavljenje, drugi od tri "vezana" praznika u januaru, kojem prethodi Krstovdan, a slijedi Jovanjdan, jedna od najvećih slava kod Srba.

Bogojavljenje obilježavamo danas, a ovaj dan je jedan od najznačajnijih hrišćanskih praznika, ali i dan oko kog se u narodu vijekovima pletu brojna vjerovanja.

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas proslavljaju Bogojavljenje, jedan od 15 najvećih hrišćanskih praznika.

Pravoslavni vjernici sutra, 19. januara, slave jedan od najvećih hrišćanskih praznika - Bogojavljenje. Sutra se vjernici pozdravljaju starim pozdravom "Bog se javi", odnosno odgovorom "Zaista se Bog javi".

Danas pravoslavni vjernici obilježavaju Krstovdan, veliki praznik koji prethodi Bogojavljenju.

Zimski Krstovdan u sebi nosi bogatstvo narodnih običaja i predanja, ali vjernici ne bi smjeli da zaborave ono najvažnije – samo iskrena molitva vodi ka Božjoj blagodati. Često se dešava da ljudi, u želji da „ispoštuju red“, skliznu u sujeverje, zaboravljajući da je snaga Časnog krsta daleko iznad svakog običaja, tumačenja i narodnog vjerovanja.

Kićenje božićnog drveta i novogodišnje jelke za većinu domova predstavlja najsvečaniji trenutak godine, simbolizujući nadu u bolje sutra i radost novog početka.

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici 14. januara obilježavaju više značajnih praznika - Svetog Vasilija Velikog, Mali Božić, ali i početak Nove godine po Julijanskom kalendaru. Ovaj datum u crkvenom kalendaru zauzima posebno mjesto jer objedinjuje duhovni, istorijski i narodni značaj.

U mnogim kućama u zapadnoj Srbiji vasilica se nikada nije pravila kao klasična pogača od bijelog pšeničnog brašna, već kao jednostavna, seljačka proja od bijelog kukuruznog brašna.

Sutra praznujemo Mali Božić, prvi dan nove godine po julijanskom kalendaru. Srpska pravoslavna crkva proslavlja još dva praznika – slavu Svetog Vasilija Velikog i Obrezanje Gospodnje.

Srpska pravoslavna crkva i druge crkve koje poštuju julijanski kalendar, obilježavaju u ponoć početak nove 2026. godine.

Djeca rođena na Božić smatraju se "darom od Boga". Vjeruje se da je beba koja je rođena na ovaj dan blagoslovljena na poseban način.

Na treći dan Božića, koji pravoslavni vjernici slave 9. januara, obilježava se Stevanjdan – praznik posvećen Svetom arhiđakonu Stefanu, prvom hrišćanskom mučeniku koji je stradao zbog svoje vjere.

U pojedinim krajevima istočne Srbije i danas se njeguju stari božićni običaji koji se razlikuju od onih poznatijih u ostatku zemlje.

U narodu se od davnina vjeruje da je Božić dan koji postavlja temelj za sve mjesece koji dolaze.