
SPC danas slavi SVETOG VASILIJA OSTROŠKOG: Vjeruje se da se na ovaj dan dešavaju čuda, a njegovim moštima se svi klanjaju
Vasilije Jovanović - Sveti Vasilije Ostroški, rođen je u selu Mrkonjići, Popovo Polje u Hercegovini 1610. godine.

Vasilije Jovanović - Sveti Vasilije Ostroški, rođen je u selu Mrkonjići, Popovo Polje u Hercegovini 1610. godine.

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernice slave sutra, 12. maja, praznik Svetog Vasilija Ostroškog, "dan kada su moguća i najveća čuda". Ovaj svetac je izuzetno poštovan u našem narodu, a u manastir Ostrog u Crnoj Gori, gdje se nalaze njegovi mošti, vjernici odlaze tokom cijele godine, kako bi dolili blagoslov i uputili molitve.

Pravoslavni vjernici danas, 11. maja, proslavljaju Svete apostole Jasona i Sosipatera, dvojicu od sedamdeset manjih apostola koji su, kao učenici Svetog apostola Pavla, bili ključni stubovi rane hrišćanske crkve.

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sutra obilježavaju spomen na Devet mučenika u Kiziku, svetitelje koji su u trećem vijeku položili svoje živote za hrišćansku vjeru. Ovaj praznik u narodu se vezuje za snagu zajedništva i nepokolebljivost duha u najtežim vremenima.

U svakodnevnom govoru sve češće koristimo strane riječi i izraze, a isto se dešava i na ostatku Balkana.

Među brojnim običajima koji prate praznik Svetog Vasilija Ostroškog, jedan posebno privlači pažnju vjernika i izaziva radoznalost – donošenje vunenih čarapa u manastir Ostrog.

Srpska pravoslavna crkva (SPC) i njeni vjernici danas se molitveno sjećaju svetog apostola i jevanđeliste Marka, jednog od najbližih učenika Hristovih, propovjednika Jevanđelja i prvog episkopa Aleksandrije.

Slavska sveća je centralni simbol svake krsne slave. Ima važno značenje u našoj tradiciji i nikada se na baca.

Jedan od najvažnijih i najljepših proljećnih praznika u Srbiji nosi sa sobom bogatstvo običaja koji su se vijekovima prenosili s koljena na koljeno.

Đurđevdan je jedan od onih praznika koji u sebi nose i radost proljeća i duboku duhovnu snagu vjere. Prema narodnom vjerovanju priroda se budi u punom sjaju, a ljudi, po starom običaju, ustaju rano, umivaju se vodom u kojoj je potopljeno bilje i mole se za zdravlje, napredak i zaštitu svojih najmilijih.

Danas se poštuju stari običaji na Đurđevdan koji, prema narodnom vjerovanju, određuju sudbinu domaćinstva za cijelu godinu.

Narodna vjerovanja vezana za Đurđevdan vijekovima su se prenosila s koljena na koljeno, a mnogi i danas vjeruju da upravo vrijeme na ovaj praznik može da otkrije kakva nas godina čeka.

Srpska pravoslavna crkva danas obilježava Đurđevdan, jedan od najznačajnijih i najljepših praznika u srpskoj, romskoj i širem balkanskom narodnom predanju koji je ujedno i krsna slava u mnogim domaćinstvima. Praznik Svetog Đorđa obilježava dolazak proljeća, buđenje prirode, zaštitu stoke i ljudi, i nosi bogat splet običaja, vjerovanja i rituala i hrišćanskih i predhrišćanskih.

Staro narodno vjerovanje kaže da jedan insekt koji se pojavi u vašem domu može biti znak da postoji poruka na koju morate obratiti pažnju. Iako mnogi danas ovakva tumačenja uzimaju sa rezervom, simbolika životinja i insekata duboko je ukorenjena u tradiciji i prenosi se generacijama.

Običaj koji mnogi rade uoči Đurđevdana tjera sreću iz kuće. Pročitajte šta se nikako ne smije raditi i sačuvajte blagostanje doma.

Đurđevdan (6. maj) je jedan od najljepših narodnih praznika na Balkanu – bogat simbolikom, starim običajima i proslavama koje slave proljeće, plodnost, zdravlje i život.

Đurđevdan sa sobom donosi pregršt prelijepih, starih srpskih običaja, a oni najintrigantniji oduvijek su bili rezervisani za djevojke koje još uvijek nisu pronašle svoju srodnu dušu.

Srpska pravoslavna crkva i vjernici 5. maja obilježavaju dan posvećen prepodobnom Teodoru Sikeotu, svetitelju za kog se vjeruje da je imao posebnu moć da pomaže ljudima u borbi protiv bolesti, muka i zlih sila.

Đurđevdan 2026 pada u srijedu, što direktno diktira kako će vaša trpeza izgledati i koja pravila morate poštovati da ne ogriješite dušu.

U srijedu, 6. maja, Srpska pravoslavna crkva slavi Svetog Đorđa ili Đurđevdan.