Đurđevdan nije samo crkveni praznik on je spoj hrišćanske tradicije i mnogo starijih, narodnih vjerovanja koja slave prirodu, život i obnovu.
Crkva na ovaj dan obilježava stradanje Sveti Đorđe, ali su običaji koji ga prate često mnogo stariji i vezani za buđenje prirode i dolazak toplijih dana.
Granica između zime i ljeta
U narodnom verovanju, Đurđevdan predstavlja prelaz iz zime u ljeto. Zato se ovaj praznik povezuje sa zdravljem ukućana, plodnošću zemlje i stoke, ali i ljubavlju i sklapanjem brakova, piše “Prva”.
Mnogi običaji imaju zaštitnu i „magičnu“ ulogu – vjerovalo se da upravo na ovaj dan treba prizvati sreću i otjerati zlo.
Običaji u različitim krajevima
U nekim dijelovima Srbije, poput istočne Srbije, domaćini dovode jagnjad pred crkvu na blagoslov. Sveštenik ih osvećuje, a potom se prinose na trpezu kao simbol žrtve i blagostanja.
Postojao je i običaj da se oko sela ore zaštitni krug kako bi se selo sačuvalo od nepogoda i zlih sila.
Narodna vjerovanja i znakovi
Za Đurđevdan se vezuju i brojna vjerovanja:
ne valja spavati popodne tog dana – „da ne boli glava“
ako je vrijeme vedro – godina će biti rodna
ako pada kiša ljeto će biti sušno
koliko puta zagrmi prije praznika – toliko će biti „tovara žita“
Na ikonama, Sveti Đorđe je prikazan kao ratnik na konju koji kopljem ubija aždaju. Ta scena simbolizuje pobjedu dobra nad zlom i vjere nad neznaboštvom, prenosi Ona.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.