
NAJBITNIJI SLAVSKI OBIČAJI Svaki domaćin treba da ga ispoštuje
Jedna od glavnih odlika srpskog pravoslavlja, za koju ne zna ostali hrišćanski svijet, jeste krsna slava. Veliki broj pravoslavnih vjernika slavi, ali dobar dio njih to čini nepravilno.

Jedna od glavnih odlika srpskog pravoslavlja, za koju ne zna ostali hrišćanski svijet, jeste krsna slava. Veliki broj pravoslavnih vjernika slavi, ali dobar dio njih to čini nepravilno.

Kiseli kupus u srpskoj tradiciji zauzima posebno mjesto.

Miris oraha i čokolade koji se širi iz rerne vraća nas u djetinjstvo, u dane kada su domaće torte i kolači krasili svaku slavsku trpezu.

Slava, jedan od najdubljih i najprepoznatljivijih običaja srpskog naroda, ne predstavlja samo vjerski praznik, već i simbol porodičnog zajedništva, gostoprimstva i poštovanja predaka.

Miholjdan, ili dan svetog arhangela Mihaila (Svetog Mihajla), slavi se svake godine 12. oktobra po novom (25. oktobra po starom) kalendaru.

Sa dolaskom desetog meseca zvanično počinje sezona slava, a prva među njima je Miholjdan, koji se ove godine obeležava u nedelju 12. oktobra. Ako još uvek niste odlučili šta da pripremite za slavsku trpezu, nema razloga za brigu – mi smo tu da vam pomognemo!

Slavska trpeza je svake godine nov izazov, naročito predjela, kao uvod u sve što dolazi kasnije.

Da li je slava i danas misionarski pečat pravoslavlja u srpskom narodu ili se pretvorila u još jedan društveni ritual, često praćen više ili manje ukusa u obilježavanju? Odakle uopšte potiče ovaj jedinstveni običaj i zašto je toliko duboko ukorijenjen u našem identitetu, saznajte u ovom tekstu.

Kajmak mnogima budi nostalgične uspomene na domaće doručke kod bake ili mame i miris svježih uštipaka. On je simbol naših trpeza. Trenutno, na banjalučkoj tržnici možete pronaći tri vrste, cijena im je ista, ali svaki ima svoj karakter i specifičnu namjenu.

Šarena salata nezaobilazni je dio zimnice.

U srpskom narodu 21. septembar ima posebno mjesto – na ovaj dan proslavljamo Malu Gospojinu, praznik koji slavi rođenje Presvete Bogorodice, Majke Gospodnje.

Mala Gospojina, praznik Rođenja Presvete Bogorodice, slavi se 21. septembra po novom kalendaru.

Pravoslavna crkva i vjernici 28. avgusta obilježavaju Uspenje Presvete Bogorodice, u narodu poznato kao Velika Gospojina.

Sutra, 20. avgusta, Srpska pravoslavna crkva i vjernici obilježavaju praznik posvećen prepodobnomučeniku Dometiju, svetitelju koji je još za života bio poznat kao iscjelitelj i čudotvorac. Njegova priča svjedoči o tome kako vera, post i molitva mogu preobraziti čoveka i učiniti ga dostojnim Božje blagodati.

U Hramu Svetog Preobraženja Gospodnjeg u Pofalićima (Novo Sarajevo) svečano je proslavljena hramovna slava – Preobraženje Gospodnje, jedan od najvećih pravoslavnih praznika koji nas podsjeća na snagu vjere i duhovno uzdizanje.

Stanovnici Male Vrbice kod Kladova proteklog vikenda svjedočili su prizoru kakav se rijetko viđa – pečeno prase, još toplo i spremno za slavlje, završilo je pored puta umjesto na stolu.

Gospojinski post počinje 14. avgusta i traje dvije sedmice, sve do 28. avgusta, a po rigidnosti dolazi odmah poslije Vaskršnjeg posta zbog čega je važno da vjernici ispoštuju određena pravila.

Zbog simptoma trovanja na slavi u selu Pavlovac kod Vranja, ekipe Centra za higijenu sa humanom ekologijom Zavoda za javno zdravlje Vranje, uzorkovale su čak 13 namirnica kod domaćina slave, kako bi ustanovile odakle je potekao izvor zaraze među gostima.

Najmanje 15 pacijenata se javilo iz sela Pavlovac Službi urgentne medicine tokom jučerašnjeg dana, sa simptomima trovanja hranom.

Najmanje 15 pacijenata se javilo iz sela Pavlovac u Srbiji Službi urgentne medicine tokom jučerašnjeg dana, sa simptomima trovanja hranom.