Ovaj praznik, koji narod često zove i jesenji Sveti Aranđel, označava vrijeme kada se ljeto konačno oprašta, a priroda prelazi u mirniji, zlatni dio godine Miholjsko ljeto.
Porijeklo i značenje praznika
Sveti arhangel Mihailo u hrišćanstvu je vođa nebeskih sila, zaštitnik vere i pravednosti, onaj koji stoji „na desnici Božijoj“. U narodnoj tradiciji, Miholjdan je povezan sa svetlom, suncem i toplinom, jer se vjeruje da upravo tada Bog šalje posljednje tople dane prije zime — poznate kao Miholjsko ljeto.
Narodni običaji i vjerovanja
Na Miholjdane, domaćinstva su se nekada okupljala oko ognjišta, pripremala svečani ručak i zahvaljivala na plodovima ljeta i bogatoj žetvi. Bio je to dan mira, blagosti i porodične sloge.
Najvažniji običaji su:
Paljenje svijeće u čast svetog Mihaila i molitva za zdravlje i blagostanje doma. Domaćice su spremale molitvenu trpezu, obično bez mesa — sa pogačom, medom, orasima i vinom. Vjerovalo se da se duše umrlih tada nalaze blizu sveta živih, pa su ljudi posećivali grobove svojih najmilijih. Stariji su govorili da kako je vrijeme na Miholjdan, takva će biti i jesen – ako je toplo i vedro, biće dugotrajno lijepo vrijeme, prenosi Stil.
Simbolika Miholjskog ljeta
Poseban dio ovog praznika je i pojava toplih dana u oktobru – tzv. Miholjsko ljeto. Kaže se da ga sveti Mihailo „daje ljudima da završe poslove na polju i u kući, prije nego što stigne prava zima“. Ti dani su simbol Božije milosti i prilika da se čovjek zahvali na svemu što ima.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.