Maslac je prirodnog porijekla i sadrži najmanje 80 posto mliječne masti.
Broj građana iz BiH koji svoj obrok svakodnevno dobijaju u javnim kuhinjama raste iz dana u dan, a kako su u samim kuhinjama istakli, najporaznija je činjenica da više nema pravila ko su korisnici, te iako su to ranije bile starije osobe, sada besplatan obrok sve više traže i višečlane porodice.
Uprkos trendovima u ekonomskim tokovima zemalja EU, a koji se reflektuju kroz pad inflacije, zaustavljanje rasta cijena prehrambenih proizvoda, kao i poboljšanje životnog standarda, u BiH logici u ekonomskom smislu nema previše mjesta.
Kilogram junetine u pet godina skuplji za 7 KM, maslac za 7,30 KM, kava za oko 5 KM...
Jeste da je Vlada Srpske donijela uredbu o ograničenju i marži i cijena osnovnih namirnica, ali stiče se utisak da je pojedincima, samo nebo granica.
Sve manje građani razmisljaju o voću i povrću jer je brojnim stanovnicima i hljeb postaje luksuz. U trgovina jedan kilogram u zavisnosti od vrste, košta oko 3,50 KM, čak i više.
Pekarski proizvodi u većini pekara u Republici Srpskoj dodatno su poskupjeli, ističu sagovornici iz pekarskog sektora, te uvjeravaju da bi u narednom periodu cijene trebalo da miruju.
Lahudin iz Visokog ima 76 godina, a nikad, kaže, nije bio kod doktora, osim jednom: kad ga je satrao bik. On i danas gaji bikove, a pred kamerom je pričao o svojim iskustvima i stavovima. Nekim svojim izjavama je nasmijao region.
Brojne cijene proizvoda u Srpskoj, koje svako domaćinstvo kupuje, nastavile su da rastu, pokazuju najnoviji podaci, oni za januar, koje je objavio Republički zavod za statistiku.
Prosječna neto plata u Srpskoj za januar iznosila je 1.312 KM. U Švedskoj je prosječna plata 3.830 evra ili 7.468 KM.
Izvještaji Agencije za statistiku BiH samo potvrđuju trend kojem već nekoliko godina bespomoćno svjedočimo, jer cijene hrane, iako u nižim procentima, nezaustavljivo rastu.
Za hranu, odjeću i obuću, zdravstvo, stanovanje, obrazovanje, kulturu i druge životne zahtjeve ili jednostavnije rečeno za svakodnevni život tročlana porodica u Srbiji u septembru prošle godine, prema podacima Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine Srbije, morala je izdvojiti 52.254,08 dinara, odnosno oko 872,20 KM, što je zapravo iznos minimalne potrošačke korpe u toj zemlji.
Pola mjesečnog budžeta, koliki god da je, potrošimo na hranu. Ne zato što smo izjelice, volimo da se gozbimo, hodamo po restoranima, već zato što je kod nas hrana nezamislivo skupa. Em vidimo, em osjetimo po tanušnim novčanicima.
Član Predsjedništva Socijalističke partije Srpske Ratko Jokić izjavio je da ova partija pozdravlja Odluku Vlade Srpske o ograničenju cijene hljeba, podsjetivši javnost da je SPS prva predlagala takvu mjeru, vođena interesom potrošača.
Vlada Republike Srpske utvrdila je da maksimalna maloprodajna cijena bijelog hljeba težine 600 grama proizvedenog od brašna tip 500 bude 1,9 KM, izjavio je ministar trgovine i turizma Srpske Denis Šulić.
Da li je jeftinija hrana u Republici Srpskoj ili Federaciji BiH? Ko skuplje plaća brašno i ulje, a ko meso, mortadelu ili mlijeko? Po analizi Vlade RS, cijene kod nas su niže. Ali ne sve.
Vlada Republike Srpske u saradnji sa Ministarstvom trgovine i turizma početkom marta radiće aktivno na uređenju uredbi o ograničavanju marže, kako bi uveli red u cijene osnovnih životnih namirnica.
U Vladi Republike Srpske urađena je uporedna analiza cijena osnovnih životnih namirnica koja je pokazala da su cijene niže u Srpskoj nego u Federaciji BiH.
Hljeb u Banjaluci skuplji je i do 70 feninga u odnosu na ostale krajeve Republike Srpske. Nastavićemo pregovore sa pekarima, ali uporedo idemo u donošenje dvije uredbe da bismo uveli red u cijene osnovnih životnih namirnica.
"Ono što sam prije mogao kupiti za 20 maraka sad ne mogu ni za 50". "Neki dan sam u trgovini uzela nešto malo voća za djecu i platila 18 KM". "Svaki put kad idem u kupovinu na artiklima je nova cijena".