Prosječna neto plata u Srpskoj za januar iznosila je 1.312 KM. U Švedskoj je prosječna plata 3.830 evra ili 7.468 KM.
Izvještaji Agencije za statistiku BiH samo potvrđuju trend kojem već nekoliko godina bespomoćno svjedočimo, jer cijene hrane, iako u nižim procentima, nezaustavljivo rastu.
Za hranu, odjeću i obuću, zdravstvo, stanovanje, obrazovanje, kulturu i druge životne zahtjeve ili jednostavnije rečeno za svakodnevni život tročlana porodica u Srbiji u septembru prošle godine, prema podacima Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine Srbije, morala je izdvojiti 52.254,08 dinara, odnosno oko 872,20 KM, što je zapravo iznos minimalne potrošačke korpe u toj zemlji.
Pola mjesečnog budžeta, koliki god da je, potrošimo na hranu. Ne zato što smo izjelice, volimo da se gozbimo, hodamo po restoranima, već zato što je kod nas hrana nezamislivo skupa. Em vidimo, em osjetimo po tanušnim novčanicima.
Član Predsjedništva Socijalističke partije Srpske Ratko Jokić izjavio je da ova partija pozdravlja Odluku Vlade Srpske o ograničenju cijene hljeba, podsjetivši javnost da je SPS prva predlagala takvu mjeru, vođena interesom potrošača.
Vlada Republike Srpske utvrdila je da maksimalna maloprodajna cijena bijelog hljeba težine 600 grama proizvedenog od brašna tip 500 bude 1,9 KM, izjavio je ministar trgovine i turizma Srpske Denis Šulić.
Da li je jeftinija hrana u Republici Srpskoj ili Federaciji BiH? Ko skuplje plaća brašno i ulje, a ko meso, mortadelu ili mlijeko? Po analizi Vlade RS, cijene kod nas su niže. Ali ne sve.
Vlada Republike Srpske u saradnji sa Ministarstvom trgovine i turizma početkom marta radiće aktivno na uređenju uredbi o ograničavanju marže, kako bi uveli red u cijene osnovnih životnih namirnica.
U Vladi Republike Srpske urađena je uporedna analiza cijena osnovnih životnih namirnica koja je pokazala da su cijene niže u Srpskoj nego u Federaciji BiH.
Hljeb u Banjaluci skuplji je i do 70 feninga u odnosu na ostale krajeve Republike Srpske. Nastavićemo pregovore sa pekarima, ali uporedo idemo u donošenje dvije uredbe da bismo uveli red u cijene osnovnih životnih namirnica.
"Ono što sam prije mogao kupiti za 20 maraka sad ne mogu ni za 50". "Neki dan sam u trgovini uzela nešto malo voća za djecu i platila 18 KM". "Svaki put kad idem u kupovinu na artiklima je nova cijena".
Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić ponovo se sastao sa predstavnicima Privredne komore RS, Mlinsko - pekarskog sektora RS i Pokreta potrošača, kako bi razmotrili cijene hljeba u Srpskoj.
Predstavnici mlinarsko-pekarskog sektora i ministar trgovine i turizma Srpske Denis Šulić ni danas nisu dogovorili niže cijene hljeba.
Brašno, voda, kvasac, malo soli i šećera, sjedi – mijesi hljeb... Jer kilogram pšenice košta manje od kifle u pekari.
Ljubitelje čokolade nedavno je šokirala vijest da bi ova poslastica mogla do te mjere poskupjeti, da će postati luksuz dostupan samo odabranima. Uzrok tome je ugrožena proizvodnja kakaa zbog klimatskih promjena.
Standard jedne zemlje najbolje određuje njena minimalna neto plata i procenat koji se od minimalca mora izdvojiti za potrošačku korpu, odnosno za hranu i druge najneophodnije potreba bez kojih čovjek ne može preživjeti..
Iako su cijene hljeba različite od grada do grada u Srpskoj, jedno je sigurno, došlo je do poskupljenja ove osnovne namirnice, zbog čega negoduju stanovnici kojima je ovo još jedan u nizu udara na novčanike. Iduće sedmice biće poznato da li će pojeftiniti hljeb u Srpskoj, za kada je zakazan sastanak pekara i predstavnika Vlade.
Ako u džepu jakne od prošle godine pronađete zalutalih pola marke, biće vam možda od veće koristi da ih bacite u bunar želja jer za taj novčić danas ne možete kupiti ni jednu kiflu.
Član predsjedništva Socijalističke partije Srpske Ratko Jokić izjavio je da SPS od nadležnih organa traži hitno ograničenje cijena pekarskih proizvoda, te suzbijanje monopola u ovoj prehrambenoj industriji.
Hrana je najveći problem sa kojim se suočavaju građani u BiH, ne u smislu njene nestašice, već isključivo u smislu cijena prehrambenih proizvoda, koje, uprkos pokušajima da se na neki način ograniče ili snize, i dalje imaju trend rasta, i očigledno je da njihovo "zaključavanje" neće riješiti potrošačke probleme.
