
“Ništa nismo dogovorili jer nismo mogli da se dogovorimo” Dodik nakon sastanka vladajuće koalicije u Sarajevu
Nismo ništa konkretno dogovorili jer nismo mogli da postignemo dogovor.
Nismo ništa konkretno dogovorili jer nismo mogli da postignemo dogovor.
Evropska unija ima veliki strateški interes u Bosni i Hercegovini.
Crveni luk iz Njemačke, krompir i bijeli luk iz Egipta, te poljske jabuke preplavili su tržne centre u Banjaluci. Domaći proizvodi mogu se naći na štandovima zakupaca na Tržnici.
Inspektori Poreske uprave Republike Srpske za prva četiri mjeseca ove godine podnijeli su nadležnim tužilštvima 13 izvještaja zbog sumnje u krivična djela na osnovu kojih je budžet oštećen za 5,5 miliona maraka.
Republika Srpska mora da nađe strane kreditore, s obzirom da budžet za ovu godinu predviđa zaduženje od oko 800 miliona maraka na inostranom tržištu.
Iz budžeta Republike Srpske prošle godine je bilo izdvojeno više od 28,1 milion KM na ime subvencija za traktore u poljoprivrednoj proizvodnji, ali po riječima ministra poljoprivrede Save Minića, na terenu bilo zloupotreba odnosno preprodaje tih traktora u FBiH.
Udruženje novinara Republike Srpske je povodom Međunarodnog dana slobode medija proglasilo Džulijana Asanža počasnim članom, a odlučno je odbacilo izmjene Krivičnog zakonika BiH, nametnute od Valentina Incka, kao najopasniji oblik institucionalnog, odnosno parainstitucionalnog pritiska na slobodu medija.
Ako je vjerovati zvaničnim podacima, u Vladi Republike Srpske angažovano je 22 savjetnika, što onih koji su angažovani kod premijera, što onih koji svoje savjetničke usluge naplaćuju u kabinetima aktuelnih ministara.
Povećanje minimalca sa 700 na 900 KM u Srpskoj rezultiralo je brojnim poskupljenjima i većim prihodima u budžet Srpske. Tako su usluge skuplje i za više od deset odsto, a uslužne poslove obavljaju uglavnom preduzetnici koji imaju zaposlenog jednog radnika i prikazuju isplaćenu najnižu platu.
Javna uprava treba da bude depolitizovana, efikasnija, ekonomičnija, transparentnija. Treba da bude elektronski, digitalno dostupna većini građana. I da radi mnogo brže i efikasnije, što je zahtjev i privredne zajednice i većine građana.
Parlament Srpske nedavno je “aminovao” isplatu plate u “koverti” kako bi oni koji se nalaze pod sankcijama mogli da ostvare lična primanja, međutim, već sada je vidljivo da od te mjere koristi najviše imaju funkcioneri.
Radmila Barašin istakla je kako je direktora Instituta za javno zdravstvo Branislava Zeljkovića obaviještavala o tenderskoj dokumentaciji mejlom ili usmenim putem, iako odbrana tvrdi da ti mejlovi nisu pronađeni u istražnom postupku.
Kada je, krajem prošle godine, Vlada RS povećala minimalnu platu u Srpskoj sa 700 na 900 KM, radnici su se obradovali, ekonomisti upozoravali, a poslodavci kukali na sav glas, tvrdeći da će načisto propasti.
Ministarstvo trgovine i turizma RS lani je podijelilo ukupno 250.000 KM za 43 projekta, odnosno manifestacije, a najviše je dobilo Košarkaški klub "Igokea" za organizaciju međunarodg košarkaškog turnira.
Prijedlog izbornog zakona Republike Srpske razlikuje se u odnosu na nacrt, ali te promjene nisu suštinske.
Republika Srpska u svijetu navodno ima prijatelja više nego ikad, na lobiste smo iz budžeta potrošili milione maraka. A, zauzvrat?
Sada imam bolje pamćenje nego prije 4 godine, izjavila je ovo Radmila Barašin banjalučkom Okružnom sudu u nastavku suđenja bivšem direktoru Instituta za javno zdravstvo RS Branislavu Zeljkoviću i drugima u predmetu “Korona ugovori”.
Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama podigao na noge konzervativne organizacije u Repubici Srpskoj. Tvrde da je cilj nije zaštita žrtava već uništavanje tradicionalne porodice.
Radmila Barašin, koja je bila pomoćnik direktora u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske (IJZS) Branislava Zeljkovića na osnovu njegovog usmenog pristanka koristila je njegov faksimil potpisa koji je stavljala na dokumente o javnim nabavkama i drugim dokumentima.
Centralna izborna komisija BiH zatražila je od Ministarstva finansija i trezora BiH da joj budžet u naredne tri godine iznosi čak 139.329.000 KM, od čega je više od 111 miliona maraka „prouzrokovao“ Kristijan Šmit nametanjem izmjena Izbornog zakona.