Poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske raspravljali su o Konsolidovanom izvještaju o izvršenju budžeta Republike Srpske za prošlu godinu.
Srpskoj i FBiH rastu rate kredita koje plaćaju evropskim i svjetskim kreditorima, jer je od ukupnog iznosa spoljnog duga, odnosno 9,802 milijarde maraka za promjenjivu kamatnu stopu vezano 35,40 odsto tih obaveza.
Građani i privrednici u Republici Srpskoj koji s bankama imaju ugovorenu promjenljivu kamatnu stopu na kredite mogu ponovo očekivati rast mjesečnih rata.
Nekim građanima u BiH je kamata unazad nekoliko mjeseci povećana i do 100 odsto na kredit zbog rasta EURIBOR-a zbog čega proživljavaju udare na kućne budžete.
Za prva četiri mjeseca u BiH je prikupljeno 3 milijarde i 204 miliona KM indirektnih poreza, a samo u aprilu 775 miliona maraka.
Evropska centralna banka je danas povećala svoju referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena jer nastavlja da se bori protiv rasta potrošačkih cena, sa stopama koje su sada na nivoima koji nisu viđeni od novembra 2008.
Euribor, kamata za koju su vezani svi krediti u evrima, dostigla je "crnu granicu" od 3 odsto. Upravo se od te stope i granice najviše strahuje, jer se pokazala kao najkritičnija za vrijeme svjetske ekonomske krize 2008. godine.
Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da se određena stabilizacija inflacije očekuje polovinom ove godine i da eventualno ostane na tom dostignutom nivou, što bi bilo značajno.
Građani koji su podigli kredite sa promjenljivom kamatnom stopom imaju dvije mogućnosti.
Za kupovinu stana u Banjaluci kredit više nije glavni način plaćanja. Ljudi sve više kupuju od vlastitog novca. Razlika u odnosu na godine prije je i što ih se sve više odlučuje na kupovinu placa i gradnju kuće. Na ovaj način, dobijaju više životnog prostora i privatnosti.
Još je svježe pamćenje na situaciju sa kreditima u švajcarcima kada su bankari mnoge porodice u regionu osiromašile i unesrećile.
Građani koji imaju stambene kredite dobili su obavještenje od banaka da im se povećava kamata zbog rasta EURIBOR-a, što je za mnoge od njih veliki finansijski udar.
Građani širom Republike Srpske koji imaju kredite su, najblaže rečeno, šokirani povećanjem rata od januara.
Banjalučanin kojem je od 1. januara rata kredita povećana za nevjerovatnih 120 KM odlučio je da više ne strahuje zbog rasta EURIBOR-a. Promjenjivu kamatu zamijeniće u fiksnu.
Malo je falilo da dobijem srčani udar kada sam vidio koliko mi je banka povećala mjesečnu ratu za kredit. Čak 120 KM! Stvarno sam mislio da je greška, ali nije.
Podizanje referentnih kamatnih stopa od strane najvažnijih svjetskih finansijskih institucija neminovno će dovesti do povećanja kamata na kredite za privredu i građane, upozoravaju iz Investiciono-razvojne banke Republike Srpske (IRBRS).
Moja su očekivanja da ćemo u sljedećoj godini vidjeti pad inflacije, što i nije tako dobra vijest, jer će biti posljedica slabe privrede i porasta nezaposlenosti.
Fondu zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske nedostaje novca za liječenje građana i primoran je na nova zaduženja kod banaka.
Izračunao sam da mi je isplativije skratiti period otplate dugoročnog kredita i promijeniti varijabilnu kamatnu stopu u fiksnu iako mi je rata kredita povećana za 260 KM.
Savjet ministara usvojio je Dokument okvirnog budžeta institucija BiH za period 2023 - 2025. godine, koji sadrži srednjoročni okvir budžeta institucija BiH i preliminarni nacrt budžeta institucija BiH za 2023. godinu, zajedno sa preliminarnim procjenama rashoda za 2024. i 2025. godinu.