
Strogo zabranjeno ponedjeljkom: Ako ovo uradite s novcem, po starom vjerovanju čeka vas nedjelja bez para
Ponedjeljak je za mnoge samo početak nove radne nedjelje, ali naši stari su mu pridavali mnogo veći značaj.

Ponedjeljak je za mnoge samo početak nove radne nedjelje, ali naši stari su mu pridavali mnogo veći značaj.

Srpska pravoslavna crkva 4. oktobra proslavlja Svetog apostola Kodrata, jednog od Sedamdesetorice Hristovih učenika. Istog dana obilježava se i Odanije praznika Vozdviženja Časnog krsta.

Da li ste nekada pomislili kako jedna obična šetnja može potpuno da vam promijeni životni put? Upravo se to dogodilo rimskom vojskovođi Plakidi, strastvenom lovcu koji je živio između 70. i 120. godine poslije Hristovog rođenja.

Pravoslavna crkva i vjernici 29. septembra obilježavaju spomen na Svetu velikomučenicu Jefimiju, jednu od najvećih i najpoštovanijih hrišćanskih svetiteljki. Ova hrabra svetiteljka postradala je u 4. vijeku zbog svoje nepokolebljive vjere u Hrista, a istorija je pamti kao veliku zaštitnicu pravednih, bolesnih i svih koji stradaju.

Nekada se znalo kada se radi, a kada se motika, igla i metla ostavljaju po strani. Nedjelja je bila drugačija od ostalih dana.

U narodnoj tradiciji, jesenji Krstovdan koji se uvijek proslavlja 27. septembra oduvijek je bio dan kada se simbolično "zatvara" ljetnji period i ulazi u jesen, vrijeme smirenja, berbe i zahvalnosti za plodove zemlje.

Jesenji Krstovdan, odnosno Vozdviženje Časnog krsta, obilježava se 27. septembra i u crkvenom kalendaru je crveno slovo.

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici obilježavaju veliki praznik Vozdviženje Časnog krsta, u narodu poznatiji kao Krstovdan, koji sa sobom nosi brojne tradicionalne obrede i strogo poštovanje posta.

Kad dođe crveno slovo, u mnogim kućama odmah se može čuti: "Danas se ne radi."

Jesenji Krstovdan, poznat i kao Vozdviženje Časnog Krsta, pravoslavni vjernici obilježavaju 27. septembra, a Krstovdan običaji tog dana nose snažnu poruku duhovnog i tjelesnog pročišćenja.

Pitanje da li žena u blagoslovenom stanju treba da posjećuje groblje ili prisustvuje sahranama decenijama izaziva dileme u narodu, pri čemu se često miješaju zvanični stavovi Crkve i narodna vjerovanja.

Rusija bi mogla da izvede ograničeni vojni upad u Estoniju kako bi ispitala odlučnost i otpornost NATO saveza, navodi se u scenariju koji je objavio američki tink-tenk Institut za proučavanje rata (ISW), a prenosi "Njuzvik".

Pravoslavni vjernici i Srpska pravoslavna crkva danas obilježavaju praznik Svetih pravednih roditelja Joakima i Ane. Ovaj praznik dolazi odmah nakon Male Gospojine (Rođenja Presvete Bogorodice) i posvećen je roditeljima Bogorodice, koji se u narodu poštuju kao zaštitnici porodice, braka i djece.

U utorak, 22. septembra, pravoslavni vjernici i Srpska pravoslavna crkva obilježavaju praznik Svetih pravednih roditelja Joakima i Ane.

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave Rođenje Presvete Bogorodice, praznik u narodu poznatiji kao Mala Gospojina. Ovaj veliki praznik obilježen je brojnim narodnim običajima, vjerovanjima i tradicijom koja se vijekovima prenosi s koljena na koljeno.

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici slave 21. septembra praznik rođenja Bogorodice, Malu Gospojinu. Brojni običaji prate današnji veliki praznik, a među njima je i onaj koji se odnosi na vjenčanja i veridbe.

Danas, 21. septembra, Srpska pravoslavna crkva i vernici obilježavaju Malu Gospojinu, praznik Rođenja Presvete Bogorodice, za koji se u srpskom narodu vezuju brojni običaji i vjerovanja. Jedno od njih posebno je zanimljivo u ovo doba godine – kaže se da vrijeme na Malu Gospojinu može da nagovesti kakva će biti jesen i zima.

Mala Gospojina, odnosno Rođenje Presvete Bogorodice, jedan je od velikih praznika Srpske pravoslavne crkve i praznuje se 21. septembra. Ovim praznikom obilježava se rođenje Presvete Bogorodice, majke Isusa Hrista.

Srpska pravoslavna crkva i vjernici sutra, 21. septembra, proslavljaju Malu Gospojinu - praznik Rođenja Presvete Bogorodice, jedan od najvećih i najradosnijih hrišćanskih praznika.

Pravoslavni vjernici 19. septembra obilježavaju Čudo Svetog arhangela Mihaila u Honi, praznik u narodu poznat kao Mihailovo čudo.