Saznajte koju jutarnju naviku su stari Srbi strogo zabranjivali jer donosi besparicu. Praktični savjeti za red u domu i blagostanje.
Kopriva je ta čudesna biljka koju su naši stari smatrali najmoćnijim zaštitnikom doma pred Đurđevdan.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici 19. aprila obilježavaju uspomenu na Sveti Evtihije Carigradski, jednog od značajnih crkvenih velikodostojnika i duhovnih učitelja iz ranog hrišćanskog perioda.
Vasa Pelagić, lekar i narodni prosvetitelj, u svojoj čuvenoj knjizi „Pelagićev narodni učitelj“ posebno je isticao rotkvu kao jednostavan, ali vrlo koristan prirodni lijek.
Prvi petak poslije Vaskrsa u narodu nosi više imena – Istočni, Svijetli, Blagi ili Bjeli petak – jer pripada Svijetloj sedmici, vremenu radosti poslije Hristove pobjede nad smrću. Ovaj dan u srpskom narodu prati mnoštvo običaja i vjerovanja, dok ga Crkva tumači na drugačiji, dublji način, ukazujući na njegov pravi duhovni smisao.
Legende iz cijelog svijeta vijekovima nas upozoravaju na nesreću.
Svijetla ili Vaskršnja nedjelja smatra se jednim velikim, neprekidnom proslavom Hristovog vaskrsnuća. Zato je svakog dana bogosluženje isto kao i na Vaskrs.
Četvrti dan nakon Vaskrsa naziva se Zeleni četvrtak i kao svi dani tokom Svijetle nedjelje praćen je brojnim običajima.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas obilježavaju treći dan Vaskrsa odnosno Vaskršnji utorak kojim se i okončava najveći hrišćanski praznik, u slavu vaskrsenja Hristovog.
Slavi se danas drugi dan Vaskrsa, Vodeni ili Svetli ponedeljak. Prema narodnom vjerovanju, vremenski uslovi na ovaj praznik mogu da nagoveste kakvo nas leto očekuje.
Vaskrs je prošao u krugu porodice i uz bogatu trpezu. Sada nas drugi dan praznika stavlja pred dilemu – raditi ili još odmarati.
Iako se zec ne pominje u hrišćanskim svetim knjigama, njegova veza sa Vaskrsom duboko je ukorijenjena u starijim, paganskim vjerovanjima.
Da li je Vaskrs pravoslavni, a Uskrs katolički praznik? I šta je, uopšte pravoslavno, a šta katoličko u živopisnim običajima vezanim uz hrišćanski praznik nad praznicima?
Danas se završava Vaskršnji post, a građani Srpske proslavljaju najveći hrišćanski praznik.
Pravoslavni vjernici danas proslavljaju najradosniji hrišćanski praznik – Vaskrs.
Pravoslavni vjernici sutra slave Vaskrs, najveći praznik u hrišćanstvu koji Srpska pravoslavna crkva naziva praznikom nad praznicima. U našem narodu postoji veliki broj običaja koji prate ovaj dan, a kako postoje oni koji, prema vjerovanju, donose zdravlje i prosperitet, tako postoje stvari koje nikako ne bi trebalo raditi na ovaj dan.
Kako se približava Vaskrs, mnogi se pitaju da li je na Veliku subotu primjereno obavljati svakodnevne kućne poslove, poput čišćenja doma, sređivanja dvorišta ili pranja veša, ili bi sve obaveze trebalo završiti ranije i praznik dočekati u miru.
Vaskrs je jedan od najlepših i najradosnijih praznika u godini. Mnogi pored već ukrašenih jaja dodatno ukrašavaju prostor cvijećem kako bi unijeli duh proljeća i svježinu u svoj dom. Ipak, prema starim narodnim vjerovanjima, izbor cvijeća za ovaj praznik nije bio prepušten slučaju.
Kada svane dan Vaskrsenja Hristova, sa svih tornjeva pravoslavnih hramova, dugo, zvone sva zvona, i javljaju dolazak velikog praznika. Domaćin sa svojom čeljadi odlazi u crkvu na svetu vaskršnju službu. Posle službe, narod se međusobno pozdravlja riječima: “Hristos Vaskrse!” i “Vaistinu Vaskrse!” Taj pozdrav traje sve do Spasovdana.
Velika subota, drugi dan hrišćanske žalosti, u narodnoj tradiciji predstavlja neraskidiv spoj tuge zbog stradanja i užurbanih priprema za trijumf života koji donosi Vaskrs.
