Vijest da u najvećem gradu Srpske poskupljuje parking, izazvala je brojne reakcije Banjalučana.
Vremenske nepogode koje su uništile usjeve i voćnjake u Srpskoj, regionu ali i šire te pojava afričke kuge svinja ostaviće velike posljedice na domaće tržište hrane. Iako je još rano prognozirati u kojem će obimu nove nedaće uticati na cijenu i količinu dostupnih proizvoda, već sada je i više nego izvjesno da nas očekuje neizvjesna jesen.
Udruženje pčelara Amorfa Gradiška, koje ima 195 članova, među kojima 30 žena, te proizvodi značajne količine meda, na redovnom godišnjem okupljanju u Pisariću, na Prosari, ukazalo je na karakteristike ove sezone.
Nepovoljne vremenske prilike ostavile su košnice u mnogim krajevima Srpske bez prinosa, zbog čega pčelari i u sred ljeta moraju da prihranjuju pčele, što će sasvim izvjesno dovesti do poskupljenja meda pa bi tegla mogla da dostigne 30 maraka.
Osim gluvog glamočkog kola, glamočkog krompira, planine Šator i jezera na vrhu, u ovom mjestu, gdje su i sada vidljivi tragovi rata i razaranja, malobrojni stanovnici vjerno čuvaju tradiciju i starinske običaje.
Pčelarstvo je mnogima primaran posao ali i dobar izvor dodatnih prihoda. Iako ćemo mnogo više čuti o muškim pčelarima, to nije slučaj na gazdinstvu jedne samohrane majke sa troje djece u opštini Blace, koja je jedina žena koja se u Topličkom okrugu bavi pčelarstvom.
Kiše i loše vremenske prilike ugrozile su pčelarsku sezonu, a pčelari, umjesto da prikupljaju med, sada se bave prehranom novih rojeva, kažu u šamačkom Udruženju pčelara "Maslačak".
Vremenske prilike nikako ne idu na ruku pčelarima i već sada možemo konstatovati da će ove godine biti problema sa količinama meda.
Pčelarstvo u Republici Srpskoj je u punom cvatu o čemu najbolje govori podatak da se svake godine povećava broj pčelara i košnica, a razlog je, kažu upućeni, bolja organizacija i veći podsticaji.
Novi pomor pčela ponovo je zabilježen na Međimurskom području, a izazvao ga je čovjek koji je prskao uljanu repicu na neispravan način.
Loše vrijeme i kiša prouzrokovaće slabije prinose kada je riječ o prvoj bagremovoj paši ove sezone pa su pčelari prinuđeni da kroz prihranu sačuvaju društva, kako bi na tržištu bilo dovoljno domaćeg meda, jer je uvozni često upitnog kvaliteta.
U Srpskoj je juče na snagu stupio Pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela za ovu godinu, koji je neke poljoprivredne proizvođače prilično ražestio.
O stanju u pčelarstvu Republike Srpske najbolje govori podatak da se svake godine povećava broj pčelara i košnica. Tako je 2021. godine bio registrovan 451 pčelar, a na kraju prošle godine 496.
Na gradskom trgu u Šamcu večeras je otvorena tradicionalna šesta po redu manifestacija "Zimska čarolija na Ušću", koja će trajati do 4. januara.
Nakon dvije godine relativno loše medonosne sezone, pčelari banjalučke regije zadovoljni su ovogodišnjim prinosima, ali nisu subvencijama, zbog čega očekuju da će im podsticaji u sljedećoj godini biti veći.
Poljoprivrednici širom Srpske ubrzano spremaju zahtjeve s kojima će pred resornog ministra kada se bude raspoređivalo 180 miliona KM, koliko će iznositi agrarni budžet u idućoj godini, a sudeći prema planovima koje su skovali svi žele duplo više novca za svoj rad i trud.
Na padinama Kozare, prije pola vijeka registrovano je 66 vrsta ljekovitog bilja. Istraživanje je obavljeno na inicijativu „Poljoprivrede“ iz tadašnje Bosanske Dubice ali programi korištenja ovog blaga iz prirode nisu zaživjeli.
U Gradiškoj je danas otvoren 18. Sajam meda i pčelinjih prizvoda "Zdravomed 2022", na kojem je proizvode predstavilo 13 izlagača, većinom pčelara sa područja Gradiške.
Načelnik opštine Ugljevik Vasilije Perić zajedno sa Udruženjem pčelara “Majevičke košnica” posjetio je danas pčelnjak “Tešić” u Donjoj Trnovi.
Iako bolja od prethodne tri, ni ovom sezonom pčelari u Srpskoj nisu u potpunosti zadovoljni jer je nakon dobrog starta suša učinila svoje pa prinosi meda nisu ispunili očekivanja.
