Dolazak toplijih dana i skok temperature svake godine donose isti problem, buđenje opasnih insekata od kojih mnogima zastaje dah.
Postoji li nešto poput „zdravog” zaslađivača? U posljednje vrijeme, čini se da da na to pitanje nije lako odgovoriti.
Domaće tržište preplavljeno je uvoznim medom, a to potvrđuje i podatak da je lani stiglo tih proizvoda u vrijednosti od 3,69 miliona maraka, a domaći pčelari kažu da su prethodnu godinu obilježili i veliki gubici pčelinjih zajednica, slabi prinosi i sve teži put do kupaca.
Savez udruženja pčelara Republike Srpske zabilježio je pad broja pčelinjih zajednica prijavljenih za podsticaje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede za ovu godinu, što je prvi takav pad otkad se dodjeljuju pčelarima sa više od 30 košnica.
Predsjednik Saveza udruženja pčelara Republike Srpske Darko Marković rekao je da se samo laboratorijskom analizom može utvrditi da li je med falsifikat.
Kvalitetan domaći med na lokalnom tržištu ne može se kupiti ispod 20 ili 25 KM, a prosječna cijena uvezenog meda u BiH ove godine je oko 7,5 KM, što ugrožava domaće pčelare.
Najezda pčela muči građane Banjaluke. Ulice i naselja ovih dana ne odjekuju samo od ljudske vreve – gradom se širi i neuobičajeno zujanje.
Banjaluka ovih dana ne bruji samo od ljudi – već i od pčela.
U Centru za kulturu Lopare organizovana je centralna prezentacija zaštićene oznake geografskog porijekla - „Majevički med“.
Ratne zone, mikroplastika i ulična rasvjeta su među novim prijetnjama populaciji pčela, tvrde naučnici.
Tokom mjeseca maja, pčelari počinju ubirati plodove dosadašnjih radova u pčelinjaku.
Raste zabrinutost zbog "lažnog meda“ iz Turske, zemlje koja je jedan od najvećih izvoznika meda u svijetu. Predstavnici te branše strahuju da je turski med završio možda čak i u Evropi.
Da med iz BiH teško pronalazi kupce na stranom tržištu zbog, kako tvrde domaći pčelari, lažnog proizvoda koji je dosta jeftiniji, govori i podatak da je izvoz lani išao puževim koracima.
Dvadesetosmogodišnji Kosta Šumar iz Pala nastavlja porodičnu tradiciju i za poljoprivredu proizvodnju ima ozbiljne planove koje se odnose na vještačku oplodnju pčelinjih matica, čime bi postao prvi u Republici Srpskoj i Federaciji BiH da se ovim bavi.
Dan prije poplave je okrečio kuću, spremajući se za zasluženu penziju. A onda mu je bujica odnijela sve i njegov mirisni, tek okrečeni dom, pretvorila u gomilu blata i mulja. U tim nanosima mu je zarobljen čitav život, a on je spasioce zamolio da mu sačuvaju samo jedno.
Preuranjeno proljeće, potom kiša, te na koncu period ekstremnih suša pčelare u BiH, a pogotovo u Hercegovini, ostavili su gotovo bez prinosa meda.
Predsjednik dobojskog Udruženja pčelara Darko Marković rekao je da ove zime očekuju gubitak i do 30 odsto pčelinjih društava kao posljedicu duge suše, nedostatka polena kao proteinske hrane pčela, te velikog prisustva parazita varoe.
Ova godina je jedna od najlošijih u posljednjih 15 do 20 godina kada je riječ o prinosima meda u istočnoj Hercegovini, pa su mnogi pčelari suočeni sa velikim problemima kako da održe pčelinja društva u životu, izjavio je predsjednik Udruženja pčelara "Leotar" Trebinje Obrad Ninković.
Da su police domaćih marketa pretrpane pčelinjim proizvodima iz inostranstva, potvrđuje podatak da je BiH za sedam mjeseci ove godine uvezla 33 tone meda, što je čak 22 puta više u odnosu na izvezene količine, a ovakvi poražavajući bilansi sve snažnije udaraju na egzistenciju pčelara u Srpskoj, naročito u sezonama poputove, kada je suša desetkovala proizvodnju.
Zbog ekstremno visokih temperatura vazduha u protekla dva mjeseca prinos meda je izuzetno loš, potvrdili su brčanski pčelari.
