U Centru za kulturu Lopare organizovana je centralna prezentacija zaštićene oznake geografskog porijekla - „Majevički med“.
Ratne zone, mikroplastika i ulična rasvjeta su među novim prijetnjama populaciji pčela, tvrde naučnici.
Tokom mjeseca maja, pčelari počinju ubirati plodove dosadašnjih radova u pčelinjaku.
Raste zabrinutost zbog "lažnog meda“ iz Turske, zemlje koja je jedan od najvećih izvoznika meda u svijetu. Predstavnici te branše strahuju da je turski med završio možda čak i u Evropi.
Da med iz BiH teško pronalazi kupce na stranom tržištu zbog, kako tvrde domaći pčelari, lažnog proizvoda koji je dosta jeftiniji, govori i podatak da je izvoz lani išao puževim koracima.
Dvadesetosmogodišnji Kosta Šumar iz Pala nastavlja porodičnu tradiciju i za poljoprivredu proizvodnju ima ozbiljne planove koje se odnose na vještačku oplodnju pčelinjih matica, čime bi postao prvi u Republici Srpskoj i Federaciji BiH da se ovim bavi.
Dan prije poplave je okrečio kuću, spremajući se za zasluženu penziju. A onda mu je bujica odnijela sve i njegov mirisni, tek okrečeni dom, pretvorila u gomilu blata i mulja. U tim nanosima mu je zarobljen čitav život, a on je spasioce zamolio da mu sačuvaju samo jedno.
Preuranjeno proljeće, potom kiša, te na koncu period ekstremnih suša pčelare u BiH, a pogotovo u Hercegovini, ostavili su gotovo bez prinosa meda.
Predsjednik dobojskog Udruženja pčelara Darko Marković rekao je da ove zime očekuju gubitak i do 30 odsto pčelinjih društava kao posljedicu duge suše, nedostatka polena kao proteinske hrane pčela, te velikog prisustva parazita varoe.
Ova godina je jedna od najlošijih u posljednjih 15 do 20 godina kada je riječ o prinosima meda u istočnoj Hercegovini, pa su mnogi pčelari suočeni sa velikim problemima kako da održe pčelinja društva u životu, izjavio je predsjednik Udruženja pčelara "Leotar" Trebinje Obrad Ninković.
Da su police domaćih marketa pretrpane pčelinjim proizvodima iz inostranstva, potvrđuje podatak da je BiH za sedam mjeseci ove godine uvezla 33 tone meda, što je čak 22 puta više u odnosu na izvezene količine, a ovakvi poražavajući bilansi sve snažnije udaraju na egzistenciju pčelara u Srpskoj, naročito u sezonama poputove, kada je suša desetkovala proizvodnju.
Zbog ekstremno visokih temperatura vazduha u protekla dva mjeseca prinos meda je izuzetno loš, potvrdili su brčanski pčelari.
Hercegovački pčelari čekaju godinama na dobre prinose. Prošla godina je bila izuzetno teška, dok je ova za mnoge pčelare, kažu, još teža.
Dugogodišnji pčelar Dragiša Kovačević sa Sokoca ove godine se nada prinosu meda oko 1.000 kilograma od stotinjak košnica iz vlastitog pčelinjaka u njegovom rodnom selu Parževići.
Uprkos lošoj godini za hercegovačke pčelare, meda ima dovoljno na tržištu i nije poskupio, a pčelari ne mogu da ga prodaju po dobroj cijeni zbog patvorenog meda koga ima u svim velikim marketima u Trebinju po cijeni od 12 KM ili 13 KM, izjavio je Srni predsjednik Udruženja pčelara "Leotar“ iz Trebinja Obrad Ninković.
Iako Republika Srpska ima izuzetne potencijale za bavljenje pčelarstvom, rizičnom i nimalo jeftinom proizvodnjom, mnogi pčelari, naročito na jugu, primorani su da prodaju kompletna društva jer više ne mogu zaraditi dovoljno da bi prehranili porodicu.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Savo Minić izjavio je danas da će Kalinovik, Han Pijesak i Kupres, kao opštine koje se nalaze iznad 1.000 metara nadmorske visine, dobiti dodatnih 200 KM premije po muznom grlu.
Od 46 do 88 odsto evropskog tržišta je preplavljeno falsifikovanim ili lažnim medom, a ti podaci se razlikuju u zavisnosti od zemlje članice.
Pčelari u Podmajevici mogu da budu zadovoljni prinosom meda koji je do 15 kilograma po košnici, kaže Božica Vasilić, jedna od rijetkih žena koja se bavi pčelarstvom.
Košnice se u Beogradu nalaze se na krovovima nekih kompanija, stranih ambasada i hotela