Srbi sutra slave veliki praznik Ivanjdan - koji je posvećen rođenju Svetog Jovana Krstitelja.
Možete li da pogodite šta su "mjesecoslov", "glasoudar" ili "drevnostrnica"? Da li biste mogli da pretpostavite da su, redom, u pitanju kalendar, akcenat i arheologija?
Veliki petak nije samo tek kalendarski dan, to je metafora za ljudsku patnju, iskupljenje i tišinu u kojoj odzvanjaju najdublje istine hrišćanstva. Tog dana je, prema predanju, Gospod bio razapet na Golgoti, ostavljen od svijeta, ali ne i od vjere. Zato se Veliki petak obilježava postom koji je drugačiji od svih ostalih - i po svojoj težini, i po svojoj simbolici.
Јutros je počelo ljetnje računanje vremena pomjeranjem kazaljki na časovniku za jedan čas unaprijed, sa dva na tri časa.
Ovog vikenda prelazimo na ljetnje računanje vremena.
Direkcija za mjere i dragocjene metale Ministarstva privrede saopštila je da ljetnje računanje vremena počinje u nedjelju, 30. marta dva časa iza ponoći.
Pomjeranje časovnika unazad i unaprijed (zimsko i ljetnje računanje vremena) može imati uticaja na organizam, kazaljke ćemo pomjerati u noći uzmeđu 29. i 30. marta, kada ćemo u dva časa poslije ponoći sat pomjeriti unaprijed, na tri časa.
Idućeg vikenda ponovno pomjeramo kazaljke na satu - u noći sa subote na nedjelju prelazimo na ljetno računanje vremena.
Ljetno računanje vremena počinje posljednje nedjelje u mjesecu – 30. marta 2025. godine, a kazaljke će se pomjeriti jedan sat unaprijed.
Prvi dani proljeća donose i promjene u trajanju obdanice i noći. Prema podacima Astronomskog društva "Ruđer Bošković", Sunce je 20. marta u Požarevcu izašlo u 5.41, a zašlo u 17.50 časova. To znači da će dan trajati 12 sati i 9 minuta, dok će noć biti kraća, u trajanju od 11 sati i 51 minut.
Pomjeranje kazaljki na satu jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomjeramo satove?
Ljetnje ili zimsko računanje vremena, odnosno pomjeranje kazaljki na satu, izaziva mnogo pažnje, čak i sada kada se sve automatski odvija i kada ne moramo da razmišljamo da li ćemo zakasniti negdje zato što smo zaboravili da pomjerimo kazaljke.
Pomjeranje časovnika je jedna od onih tema koje svake godine izazivaju debate: zašto to uopšte radimo, koja je svrha, a prije svega – kada se sat vraća unazad/pomijera naprijed.
Dok se Evropa sprema da pomjeri svoje satove unapred, jedna zemlja je odlučila da zauvijek stavi tačku na ovu praksu.
Kao i prethodnih godina i u 2025. godini će doći do pomjeranja sata.
Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije čestitao je Božić predstojateljima pomjesnih pravoslavnih crkava, rimskom papi Franji, arhiepiskopu kenterberijskom Justinu, predstavnicima tradicionalnih crkava u Srbiji i svim vjernicima koji praznik Hristovog rođenja proslavljaju po gregorijanskom kalendaru.
Razlika između dva kalendara nastala je 1582. godine kada je, u vrijeme pape Grgura XIII, izvršena kalendarska reforma.
Prema astečkom kalendaru, koji se zasnivao na vremenskim ciklusima od 52 godine, povratak Kecelkoatla se očekivao u prvoj godini Epohe trska.
Vjernici crkava koji vrijeme računaju po gregorijanskom kalendaru sutra proslavljaju najradosniji praznik Božić, rođenje Isusa Hrista.
Republikanska partija SAD pokušaće da ukine ljetnje računanje vremena, jer je "veoma skupo", rekao je novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp.
