Načelnik bratunačke opštine Srđan Rankić najavio je da će sutra na području Bratunca biti početi akcija čišćenja i uređenja grada pod nazivom "April-mjesec čistoće".
Dr Miloš Babić, molekularni biolog i neurobiolog sa sedištem u San Dijegu, u iscrpnom tekstu objasnio je koji su zapravo rizici od vakcina, kao i zašto ne bi trebalo da budemo previše izbirljivi po pitanju toga koju ćemo vakcinu primiti. Takođe, ukazao je na dva moguća scenarija koja nas čekaju u budućnosti.
Gomila smeća već duže vremena nalazi se u rijeci Drini, što je uzrokovalo ekološku katastrofu u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Međutim, rješenje problema se nazire s obzirom da je danas u Višegrad stigao specijalizovani brod za čišćenje plutajućeg otpada.
Svi mi čuvamo predmete koji su nam dragi, za koje nas vezuju neke lijepe uspomene. Ipak, neki od nas vremenom počinju da gomilaju mnogo stvari u kući, u dvorištu, ne žele ništa da bace iz straha da će im nekad zatrebati.
Ako ćesto vozite duže rute koje podrazumijevaju konzumaciju jela i pića za volanom, onda vjerovatno imate i pokoji papir ili flašicu vode u automobilu.
Usljed obilnih padavina raste vodostaj rijeka u prijepoljskom kraju.
U Jezeru Bočac opet plutaju velike količine otpada. Ovaj problem je višedecenijski na međuentitetskoj granici između opština Mrkonjić Grad i Jajce koji je potrebno riješiti kako bi Vrbas ostao što čišći.
Komšije Zorana M. (59), čije je tijelo pronađeno u stanu zatrpanom smećem, kažu da je nesrećni čovjek bio miran, ali da nije bio sposoban da brine o sebi.
Ružne slike punih kontejnera ili smeća ostavljenog uz njih na gomili mogle bi biti stvar prošlosti u Banjaluci, nakon što u gradu uskoro zaživi prvi sistem pametnog upravljanja otpadom.
Indijske službe spasavanja gaje malo nade da će danas, petog dana potrage, dvanaestogodišnjakinju zatrpanu ispod smeća na deponiji na kojem je radila pronaći živu.
Nedostatak komunikacije između građana i nadležnih, u kombinaciji s navikama Banjalučana, koje je teško promijeniti, mogu dovesti do apsurdnih situacija, a pravi primjer je Ulica Kralja Nikole, gdje je kombinacija tih faktora „stvorila“ divlju deponiju.
Koliko je stotina tona smeća, pred građane BiH, izručeno u posljednja dva mjeseca! Ne samo onog uvezenog iz Italije i istovarenog po fabrikama u kojima su, u vrijeme „komunističkog mraka“, ljudi zarađivali plate!
Rekonstrukcija glavne kanalske mreže, Majevičkog obodnog kanala, privodi se kraju. Drinska voda puštena je kroz kanal nakon okončanja dvogodišnjih radova, a kompletan projekat vrijedan 5,5 miliona maraka, biće završen u narednih petnaestak dana.
Nakon što su građani Drvara i Bosanskog Grahova, višednevnim protestima i blokadom puta, spriječili dalji uvoz stotina tona otpada iz sjeverne Italije, najavljeno je da će taj problem biti uskoro riješen, ali ekolozi upozoravaju da će to teško ići.
Drvar, oronuli gradić sa oko 5.000 stanovnika, poznat po Titovoj pećini, burnoj istoriji i čarobnim pejsažima, posljednjih dana je zatrpan tonama smeća, uvezenog iz sjeverne Italije. Mještani strahuju da taj otpad dolazi iz kovid bolnica i da trag smeća vodi do – italijanske mafije.
Odvoz jedne stare fotelje ili kauča od prošle godine košta tek deset maraka, ali ni ova cijena nije bila dovoljno stimulativna da iskorjeni našu staru boljku – divlje deponije širom grada.
Dragan Mektić, bivši ministar bezbjednosti BiH, skočio je u rijeku Ukrinu punu pjene i taj hepening na svom Tviter profilu nazvao – “pjena parti”.
Gomila otpada bačena je pored kontejnera i srušila se i na trotoar ulice Bulevar Vojvode Stepe Stepanovića u Banjaluci.
Radnici Komunalnog preduzeća „Gradska čistoća“ uklonili su veliku količinu stabala i grana koji su se, poslije visokog vodostaja, zaustavili na savskim stubovima u Gradiški.
Dok bogate zemlje propovjedaju zaštitu životne sredine i kritikuju one koji nisu dovoljno napredni, istovremeno izvoze smeće u Bugarsku i Rumuniju preko mafijaških šema, ocijenio je bugarski antropolog Ivajlo Dičev.