
Teška saobraćajna nesreća u Šamcu: U sudaru dva kamiona poginuo vozač
U sudaru dva teretna vozila "mercedes" u Šamcu je poginuo vozač čiji su inicijali M.M, saopšteno je iz Policijske uprave Bijeljina.
U sudaru dva teretna vozila "mercedes" u Šamcu je poginuo vozač čiji su inicijali M.M, saopšteno je iz Policijske uprave Bijeljina.
Savo Minić, aktuelni ministar poljoprivrede Republike Srpske i bivši načelnik opštine Šamac, koji je ovu lokalnu zajednicu vodio i u vrijeme katastrofalnih poplava 2014. godine, javno je priznao da nijednom nije posjetio svoj zavičaj, nakon što su ga poharale dvije snažne uzastopne oluje.
Vremenske neprilike umanjile su u pojedinim dijelovima Srpske prinose šljive i do 40 odsto.
Iako ove godine zbog vremenskih neprilika ima malo voća i povrća za branje, domaći poljoprivrednici u jeku sezone muku muče da nađu radnu snagu uprkos činjenici da dnevnica za rad u polju ili voćnjaku dostiže 70 maraka.
Vremenske neprilike umanjile su prinose šljive i do 40 odsto u pojedinim dijelovima Srpske pa će tako proizvođači na Majevici, kraju koji je poznat po proizvodnji ovog voća, ove godine ostati kratkih rukava.
Olujno nevrijeme koje je, u više navrata, u julu zahvatilo gradiško Potkozarje, sa rekordnim zasadima voća, i lijevčansku ravnicu, bogatu žitom i povrćem, uzrokovalo je ogromnu štetu.
Strašno nevrijeme koje je posljednjih nekoliko dana pogodilo Srbiju, napravilo je ogromnu materijalnu štetu širom države - gdje su na najvećem udaru svakako bili poljoprivrednici.
Kupinari u Srbiji su očajni, kažu otkupna cijena ovog voća od oko 120 dinara po kilogramu je ponižavajuća i ne može da pokrije ni trošak navodnjavanja, a kamoli nešto drugo. O zaradi mogu samo da sanjaju.
Prekomjerne padavine, koje u proljeće proizvođačima nisu dozvolile da na vrijeme i kako treba obave zaštitne tretmane u voćnjacima, ostavile su ogromne posljedice jer je više od 60 odsto zasada zahvatila infekcija, što će se drastično odraziti na prinose i kvalitet plodova.
Nakon pogoršanja vremena, večeras u zapadnom dijelu Republike Srpske, gdje je uglavnom padala slaba kiša, oko 23 sata, područje Gornjih Podgradaca zahvatio je krupan grad.
Voće, povrće, kao i mnogi drugi proizvodi u Srpskoj od proizvođača do potrošača prolaze kroz “nekoliko ruku” i dok svako uzme svoj dio kolača, pojedina roba poskupi čak i 20 puta.
Voćari čačanskog kraja koji se bave uzgojem trešanja nadali su se ove godine kvalitetnom rodu i dobroj zaradi. Međutim, iako je ova sezona poprilično obećavala zbog obilnih kišnih padavina rod je višestruko umanjen, a plodovi većinom slabijeg kvaliteta. Pojedini će čak morati da vade svoje stabla koja su unišetena elementarnim nepogodama.
Na mnogim tezgama, na tržnicama u Republici Srpskoj, u marketima, voće i povrće iz uvoza, nudi se kao domaće. Uvozno, a domaće, tako glasi apsurdna konstatacija mnogih trgovaca, u namjeri da lakše prodaju.
Cijene voća i povrća na tržnicama i u marketima u Republici Srpskoj su veoma visoke, čak tri puta veće nego prošle godine. Diktiraju ih uvozni troškovi i loša sezona za domaće proizvođače.
Dok ne stigne prvo voće, slatko može da se pravi i od cvijetova. Sa prvim sunčanijim danima, kad ljubičice prekriju svojim mirisnim cvijetićima šumska i livadska polja koja počinju da zelene na obroncima Stare planine, Vineta, Njegovan i njihov sin Nemanja Šinka, kao i baka Dragica, kreću u berbu.
Najupečatljiviji prizor na pijacama širom Srpske postale su paprene cijene sezonskog voća pa je tako za kilogram jagoda ili bijelog grožđa potrebno izdvojiti čak osam maraka, dok se teglica šumskih jagoda kreće od 13 pa do vrtoglavih 20 KM.
Voćari u Republici Srpskoj suočeni su sa brojnim problemima.
Loše vremenske prilike ove godine uzele su veliki danak voćarskoj proizvodnji, a najviše su stradale kruška i šljiva, kojih velika većina proizvođača u Srpskoj bukvalno neće imati nimalo.
Ni duplo veće subvencije za osiguranje i sve učestalije prirodne nepogode nisu motivisale poljoprivrednike iz Srpske da kupe polisu i smanje rizike u proizvodnji pa će i ove sezone, baš kao i prethodnih, zarada ratara po svemu sudeći zavisiti od ćudi prirode.
Domaći seljak nikad neće reći da je kod njega sve u redu i da mu je lako - da li zbog uroka ili činjenice da mu, zaista, račune mrse mali podsticaji, nepostojanje zaštitnih mjera, loše vremenske prilike...