Kupinari u Srbiji su očajni, kažu otkupna cijena ovog voća od oko 120 dinara po kilogramu je ponižavajuća i ne može da pokrije ni trošak navodnjavanja, a kamoli nešto drugo. O zaradi mogu samo da sanjaju.
Prekomjerne padavine, koje u proljeće proizvođačima nisu dozvolile da na vrijeme i kako treba obave zaštitne tretmane u voćnjacima, ostavile su ogromne posljedice jer je više od 60 odsto zasada zahvatila infekcija, što će se drastično odraziti na prinose i kvalitet plodova.
Nakon pogoršanja vremena, večeras u zapadnom dijelu Republike Srpske, gdje je uglavnom padala slaba kiša, oko 23 sata, područje Gornjih Podgradaca zahvatio je krupan grad.
Voće, povrće, kao i mnogi drugi proizvodi u Srpskoj od proizvođača do potrošača prolaze kroz “nekoliko ruku” i dok svako uzme svoj dio kolača, pojedina roba poskupi čak i 20 puta.
Voćari čačanskog kraja koji se bave uzgojem trešanja nadali su se ove godine kvalitetnom rodu i dobroj zaradi. Međutim, iako je ova sezona poprilično obećavala zbog obilnih kišnih padavina rod je višestruko umanjen, a plodovi većinom slabijeg kvaliteta. Pojedini će čak morati da vade svoje stabla koja su unišetena elementarnim nepogodama.
Na mnogim tezgama, na tržnicama u Republici Srpskoj, u marketima, voće i povrće iz uvoza, nudi se kao domaće. Uvozno, a domaće, tako glasi apsurdna konstatacija mnogih trgovaca, u namjeri da lakše prodaju.
Cijene voća i povrća na tržnicama i u marketima u Republici Srpskoj su veoma visoke, čak tri puta veće nego prošle godine. Diktiraju ih uvozni troškovi i loša sezona za domaće proizvođače.
Dok ne stigne prvo voće, slatko može da se pravi i od cvijetova. Sa prvim sunčanijim danima, kad ljubičice prekriju svojim mirisnim cvijetićima šumska i livadska polja koja počinju da zelene na obroncima Stare planine, Vineta, Njegovan i njihov sin Nemanja Šinka, kao i baka Dragica, kreću u berbu.
Najupečatljiviji prizor na pijacama širom Srpske postale su paprene cijene sezonskog voća pa je tako za kilogram jagoda ili bijelog grožđa potrebno izdvojiti čak osam maraka, dok se teglica šumskih jagoda kreće od 13 pa do vrtoglavih 20 KM.
Voćari u Republici Srpskoj suočeni su sa brojnim problemima.
Loše vremenske prilike ove godine uzele su veliki danak voćarskoj proizvodnji, a najviše su stradale kruška i šljiva, kojih velika većina proizvođača u Srpskoj bukvalno neće imati nimalo.
Ni duplo veće subvencije za osiguranje i sve učestalije prirodne nepogode nisu motivisale poljoprivrednike iz Srpske da kupe polisu i smanje rizike u proizvodnji pa će i ove sezone, baš kao i prethodnih, zarada ratara po svemu sudeći zavisiti od ćudi prirode.
Domaći seljak nikad neće reći da je kod njega sve u redu i da mu je lako - da li zbog uroka ili činjenice da mu, zaista, račune mrse mali podsticaji, nepostojanje zaštitnih mjera, loše vremenske prilike...
Kiša koja je danima padala bez prestanka dovela je do izlivanja rijeka u mnogim krajevima Srpske, pa je pod vodom završio dobar dio oranica zasijanih žitaricama, kao i brojne parcele na kojima je zasađeno povrće.
Da li će ova. sasvim neprepoznatljiva, dvogodišnja sadnica šljive uspjeti da se izbori od napasnika koji su je potpuno zarobili, pitaju se voćari kojima nije jasno o čemu se zapravo radi.
Poljoprivrednici su saglasni da će poplave, velika vlažnost zemljišta i mali broj sunčanih dana donijeti tešku godinu.
Voćarska proizvodnja u Republici Srpskoj veoma je značajna ako se ima u vidu da je njena vrijednost veća od 220 miliona KM.
Preduzeća u Republici Srpskoj, naročito u razvijenim gradovima i opštinama nemaju dovoljno radnika. Nedostaju zanatlije, radnici u proizvodnji, građevinarstvu, uslužnim djelatnostima... Zbog toga, poslodavci imaju veliki problem. Mnoga radna mjesta nisu popunjena a planirana proizvodnja ugrožena.
Javna ustanova "Vode Srpske" proglasila je danas stanje vanredne odbrane od poplava za područje Dubičke ravni u Kozarskoj Dubici.
Proljeće hladnije od prosjeka i česti mrazevi prouzrokovali su probleme voćarima u Republici Srpskoj.