Maldivi su san mnogih turista, ali mit da je odmor u ovom raju rezervisan samo za bogate polako pada u zaborav.
Građani Srpske od početka godine na udaru su poskupljenja, čega-svega.
Da li ste se ikada zapitali zašto hljeb iz supermarketa ostaje mekan punih pet dana? To nije znak svježine, već hemijske manipulacije.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici molitveno danas se prisjećaju jednog od najvećih podvižnika u istoriji hrišćanstva, Svetog Antonija Velikog.
U Republici Srpskoj ne samo da je hljeb znatno skuplji nego u Srbiji, nego je to slučaj i sa lijekovima. I to je posebno izraženo za one lijekove koji se koriste za tegobe od kojih pati veliki broj ljudi, saopštila je prof. dr Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta, navodeći nekoliko primjera za svoju tvrdnju.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) sutra će proslaviti Svetog Savu, utemeljivača srpske crkve, države i školstva.
Ova 2026. godina možda nije počela vatrometom, ali jeste većim računima. Struja skuplja, voda negdje jeste, negdje će tek. Čekamo da čujemo kada će poskupjeti grijanje i odvoz smeća, vrtići, prevoz, hljeb... Reakcija građana? Muk.
Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, shvatio je da je hljeb u Republici Srpskoj skup, te je najavio da će predložiti formiranje državnog preduzeća koje će proizvoditi narodni hljeb.
U mnogim kulturama smatra se simbolom ljubavi i sreće. Nema boljeg lijeka za srce od ove namirnice, smatra se da je najbolja zamjena za meso ili hljeb.
Lider SNSD Milorad Dodik rekao je da pekari nekorektnim ponašanjem pokušavaju da iskoriste priču i poskupe hljeb, te najavio da će predložiti formiranje državnog preduzeća koje će proizvoditi narodni hljeb.
Od početka godine zabilježene su nove cijene pojedinih pekarskih proizvoda u Srpskoj gdje je hljeb poskupio i do 30 feninga, a proizvođači opravdanje za ovakve korekcije nalaze u rastu plata i troškova za struju.
Građani Banjaluke užasnuti su činjenicom da bi u ovom gradu, nakon poskupljenja struje i vode, mogli da poskupe i grijanje i odvoz smeća.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici 14. januara obilježavaju više značajnih praznika - Svetog Vasilija Velikog, Mali Božić, ali i početak Nove godine po Julijanskom kalendaru. Ovaj datum u crkvenom kalendaru zauzima posebno mjesto jer objedinjuje duhovni, istorijski i narodni značaj.
Sutra praznujemo Mali Božić, prvi dan nove godine po julijanskom kalendaru. Srpska pravoslavna crkva proslavlja još dva praznika – slavu Svetog Vasilija Velikog i Obrezanje Gospodnje.
Srpska pravoslavna crkva i druge crkve koje poštuju julijanski kalendar, obilježavaju u ponoć početak nove 2026. godine.
Inflacija u Republici Srpskoj posljednjih godina uzela je ogroman danak na budžetima radničkih porodica.
Badnjak i pijukanje na Badnji dan, pa pečenica, česnica, okupljanje porodice oko stola i pravilo da se za Božić ne ide iz kuće...Sve su to običaji i rituali zajednički za sve Srbe pravoslavce koji drže do tradicije. Ali, postoje i običaji karakteristični za neka sela i krajeve.
Na Božić, prije izlaska sunca, domaćica mijesi česnicu. Od bijelog brašna, sa „nenačetom vodom“ i mašću, bez kvasca, razvlači tijesto na tanke listove neparnog broja, stavlja u njega metalni novac i slaže ga u tepsiju.
Pred nama je najradosniji hrišćanski praznik, a proslava Božića za Srbe je nešto što, u dobroj mjeri, ima veze sa tradicijom, od koje se teško odustaje.
