Za domaće farmere prošla i ova godina su, unazad deceniju, bile jedne od najtežih što je dovelo do toga da je u Srpskoj drastično smanjen broj stoke, prije svega svinja, a u padu je i proizvodnja tovne junadi.
Iznenadite svoju porodicu ili prijatelje ovim ukusnim jelom.
U vremenu u kojem inflacija dostiže 16 odsto, a plate i penzije i pored povećanja ne mogu da isprate svakodnevna poskupljenja, pojedini građani primorani su da štede čak i na hrani.
S obzirom na to da su cijene mesa više nego lani, u pojedinim mesnicama u Srpskoj kažu da građani zbog toga kupuju manje količine nego ranije, dok, s druge strane, ima i onih koji u strahu od novih poskupljenja prave zalihe i pune svoje zamrzivače.
Litar mlijeka za godinu dana poskupio je za 60 feninga, ulje za dvije marke, kilogram kafe za tri, a junetine za čak pet maraka. Četvoročlanoj porodici za mjesečnu ishranu potrebno je sada 265 maraka više nego lani!
Svaka roba ima svoga kupca, ali pasulj kukuruzar teško pronalazi svoju mušteriju, jer cijena kilograma ide do vrtoglavih 30 maraka, što je dosta skuplje i od mesa, koje je mnogim građanima postalo luksuz.
Dovoljno je da čovjek ujutro prođe pored javne kuhinje Crvenog krsta i „Mozaika prijateljstva“, pa da vidi koliko ljudi nema ni za obrok dnevno.
U ovom naselju stanuje dosta penzionera. Unazad godinu dana oni bukvalno kupuju hljeb i mlijeko. Kad dobiju penziju, uzmu još slatkiš za unuke.
U mesnici jednog objekta trgovačkog lanca u samom centru Banjaluke više se ne može kupiti svježa teletina, junetina i svinjetina.
Kao prilog predlažemo krompir pire.
Zbog drastičnog poskupljenja stočne hrane, te činjenice da je potražnja daleko veća od ponude, u Srpskoj je i dalje na snazi poskupljenje mesa, u prvom redu svinjetine.
Iako je u Srpskoj u proteklom periodu došlo do stagnacije cijena osnovnih životnih namirnica, dok su neke i blago pojeftinile, podmirenje troška hrane za većinu porodica i dalje predstavlja veliko opterećenje.
Nije sporno da je situacija u poljoprivredi, a time i stočarskoj proizvodnji, veoma delikatna, da su uslovi plasmana mesa i mlijeka nepovoljni, ali tračak nade šalju mladi, čvrsto opredijeljeni za rad u selu.
Za osam mjeseci ove godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je 42 miliona kilograma mesa i drugih klaoničkih proizvoda, ukupne vrijednosti 262 miliona KM.
Još od proljeća, kada je krenula rusko-ukrajinska kriza, koja je sa sobom donijela nezapamćena poskupljenja, mnoge porodice u Srpskoj su pod ogromnim finansijskim pritiskom, dok će predstojeće jesen i zima, po svemu sudeći, biti najteže do sada.
Građani Srpske ne pamte više cijene mesa i ostalih životnih namirnica, a kilogram telećeg buta u Srpskoj odnedavno košta i do 31, dok se plećka prodaje po 28 KM. Junetina sa kostima ide i do 22 marke, a pileći file do 14, dok vreća brašna košta 33, hljeb i preko dvije KM po vekni.
Za sedam mjeseci ove godine u BiH je uvezeno meso vrijedno više od 262,5 miliona KM, dok je izvoz u istom periodu jedva premašio 30,2 miliona KM, što je prema riječima proizvođača domaću proizvodnju dovelo na ivicu propasti.
Za nepunih pola godine, koliko trpimo posljedice ove krize u kojoj nam najteže padaju poskupljenja hrane, mnoga domaćinstva u Srpskoj drastično su promijenila svoje potrošačke navike, pa štede na čemu god mogu.
Uvoz mesa u BiH i u 2022. cvjeta nesmanjenim intenzitetom, čime je nastavljen potop domaće hrane.
Unazad godinu dana cijene hrane u Srpskoj drastično su otišle gore, neke namirnice poskupjele su i za duplo, dok i dalje nema naznake da bi moglo da dođe do stabilizacije situacije u trgovinama.