Dragomir Giga Lipovac (54) domaćin iz bajkovitog sela Majdan kod Šekovića godinama bezuspješno traži ženu.
Teška sudbina porodice Novaković iz Bijeljine potresla je region nakon što je humanitarna organizacija "Srbi za Srbe" objavila njihovu životnu priču.
Pripreme za drugi po redu Festival cvijeća, plodova i meda su u završnoj fazi, a sve posjetioce sutra u parku “Petar Kočić” očekuje prava jesenja bajka, najavljuju iz Grada.
Suva i topla zima, kišno proljeće i vrelo ljeto, uz velike oscilacije temperature i učestale nepogode, imaju drastične posljedice u poljoprivredi, naročito voćarstvu, te ratarskoj i povrtarskoj proizvodnji u Republici Srpskoj.
Trendovi se mijenjaju u svakoj oblasti, pa ni uzgoj povrća nije izuzetak. Svima je dobro poznato kako se to paprika i paradajz klasično uzgajaju, ali mlada Julijana Kuzmić dokazala je da može i drugačije, i to - naopačke.
Nakon što su više od 15 godina živjeli kao podstanari, sedmočlana porodica Darija i Vide Jareb iz Gornjih Kladara kod Srpca konačno bi trebalo da riješi stambeno pitanje zahvaljujući humanitarnoj akciji “Kuća od srca 2” koju je ovih dana pokrenuo Omladinski savjet opštine Srbac.
Svaki kvadrat zemljišta, gdje je do skora bilo cvijeće ili travnjak, stanovnici urbanih naselja u gradiškom kraju i susjednim opštinama i gradovima, iskroistili su za male gradske bašte.
U svojoj maloj bašti, u Ulici Vojvode Bojovića u Gradiški, na nekoliko desetina kvadrata, ispod kućnog prozora, Velibor Budić, drvni tehničar sa različitim interesovanjima, uzgaja paradajz. Plodovi su džinovski a sadnice obilno rodile. Nije mu naštetilo ni nevrijeme, jer je bašta zaklonjena i zaštićena.
Blaga zima, nakon koje su uslijedili kasni proljetnji mrazevi, desetkovala je rod voća u Srpskoj. Ono što je ostalo, uništilo je olujno nevrijeme. Oluje su porušile i plastenike povrćem, a rod žita je najlošiji u posljednjih 10-ak godina.
U Kazneno-popravnom zavodu u Nišu 88 osuđenih osoba je završilo neki od ciklusa osnovnog školskog obrazovanja prethodne školske godine, dok je 54 steklo sertifikat na obukama za deficitarna zanimanja.
Danas je vrlo teško naći povrće i voće koje nije tretirano raznim pesticidima, fungicidima i insekticidima kako bi bilo otpornije, veće, ljepšeg izgleda, dužeg trajanja.
Banjalučani se ove godine nisu nisu osladili čuvenim slatinskim jagodama. Nema više umjereno toplih proljeća. Kiše i hladnoća uništile su skoro cijeli rod jagoda, a mnogi jagodari su odustali od voća koje gaje generacijama. Slatinske jagode su jedna od prvih žrtava klimatskih promjena u našim krajevima. A biće ih još.
Broj nezaposlenih pada i to je dobra vijest. Ipak, raste broj onih koji imaju neku ušteđevinu i koji bi pokrenuli sopstveni biznis. Veliki broj njih zna da je to poljoprivreda, ali su u dilemi u koju granu konkretno i krenuti.
Započnete li dan sa zobenim pahuljicama, voćem i jogurtom te ugasite žeđ zelenim čajem ili sokom od narandže pa nastavite s brokulom i mrkvom, učinićete ogromnu uslugu svome zdravlju.
Skuplje cijene u marketima domaćim proizvođačima daju nadu da će se njihovi proizvodi više kupovati.
Danas je uobičajeno da se na voću, uglavnom u marketima, nalaze naljepnice. Prilikom kupovine uglavnom niko ne obraća pažnju na deklaraciju. Za većinu to je samo običan naziv proizvođača.
Nova godina, novi ministar i pravilnik o podsticajima. A, očekivanja poljoprivrednika i ovaj put ista- uzdaju se u veću novčanu pomoć države.
U vremenu u kojem inflacija dostiže 16 odsto, a plate i penzije i pored povećanja ne mogu da isprate svakodnevna poskupljenja, pojedini građani primorani su da štede čak i na hrani.
Litar mlijeka za godinu dana poskupio je za 60 feninga, ulje za dvije marke, kilogram kafe za tri, a junetine za čak pet maraka. Četvoročlanoj porodici za mjesečnu ishranu potrebno je sada 265 maraka više nego lani!
Svaka roba ima svoga kupca, ali pasulj kukuruzar teško pronalazi svoju mušteriju, jer cijena kilograma ide do vrtoglavih 30 maraka, što je dosta skuplje i od mesa, koje je mnogim građanima postalo luksuz.
