Poljoprivredni proizvođači širom EU upozorili su na nagli pad prinosa, nakon što su Evropu ovog ljeta pogodili uzastopni toplotni talasi.
Bilo da ih berete iz bašte ili kupujete na pijaci, tikvice su omiljeno ljetnje povrće. Iako su poznate kao lagana i zdrava hrana, mnogi se pitaju da li je bezbedno jesti ih sirove i da li ih pre pripreme obavezno treba ljuštiti.
Velika Britanija bi se u narednom periodu mogla suočiti s ozbiljnim nestašicama pojedinih prehrambenih proizvoda ukoliko se trenutni toplotni talas i suša nastave, zvanično je upozorio Nacionalni savez poljoprivrednika (NFU).
Kada pomislite na jogurt, sigurno vam prvo na pamet ne padaju baštenski alati i uzgoj povrća.
Ovo je lista koja otkriva koje se voće smatra najčešće tretiranim pesticidima zbog zahtjevnijeg uzgoja, sklonosti razvoju bolesti i čestih štetočina. Listu svake godine sastavlja neprofitna organizacija Environmental Working Group.
Zelena salata spada među najzastupljenije i najlakše povrće za uzgoj u bašti, ali i pored toga mnogi baštovani, posebno početnici, često se pitaju kada je tačno pravi trenutak za berbu.
Sve veći broj ljubitelja baštovanstva okreće se takozvanoj elektrokulturi, metodi koja koristi atmosferski elektricitet kako bi podstakla rast biljaka i povećala prinose.
Život u gradskom ritmu često nas udaljava od prirode, ali to ne znači da se moramo odreći zelenila i svježine.
Uzgoj vlastitog povrća može biti izuzetno koristan hobi, gdje čak i skromna gredica može osigurati vrijedan rod za porodični sto. Popularne kulture koje je generalno lako uzgojiti uključuju razne salate, blitvu, tikvice, grašak i jagode, no postoji jedna velika prepreka: puževi predstavljaju značajnu pretnju za mlade biljke.
U Vesninom plasteniku u Usori raste i najskuplja paprika na svijetu. Ona uzgaja i različite vrste paradajza koje nisu česte u Bosni i Hercegovini.
Mnogi misle da je jun prekasno vrijeme za sjetvu povrća, ali iskusni baštovani tvrde upravo suprotno. Kako se zemlja zagreva, a dani postaju duži i sunčaniji, pojedine kulture niču brže nego u proljeće i daju odlične prinose tokom ljeta i rane jeseni.
Najotrovnije voće koje jedete ne raste u tropima i nema egzotično ime. To je obična jagoda iz lokalnog supermarketa, ona ista koju mažete djetetu po palačinki za doručak.
Vaša bašta povrća buja, a bašta začinskog bilja širi razne predivne mirise u vazduhu, ali kako vam napreduje voće? Iako uzgoj voća može djelovati zastrašujuće (a nekim vrstama za sazrevanje treba i više vremena, poput avokada ili citrusa), postoji mnogo brzorastućih voćki koje možete posaditi u saksije već danas i ubrati za samo nekoliko mjeseci.
Kupus za jesenju berbu najčešće se sadi od kraja maja do sredine jula, u zavisnosti od sorte i vremenskih uslova. Rasad se presađuje na otvoreno kada razvije nekoliko jakih listova i kada prođe opasnost od velikih vrućina i naglih zahlađenja.
Savršeno glatke i sjajne jabuke, paradajz bez mane i citrusno voće koje izgleda kao iz reklame često prvo završi u korpi.
Zelena salata na polici često izgleda kao skromna namirnica, ali cijena po kilogramu brzo otkriva drugačiju sliku.
Mrkva je jedna od najzdravijih i najčešće korišćenih namirnica u domaćinstvima, a osim što je bogata vitaminima i mineralima, veoma je zahvalna i za uzgoj u bašti.
Sve popularnija metoda uzgoja krastavaca osvaja baštovane svojom jednostavnošću i efektom, a u pitanju je islandski trik.
Gajenje paprika na otvorenom često je povezano sa temperaturnim stresom i brzim isparavanjem vlage. U Njemačkoj je tehnologija podignutih organskih gredica, koja potpuno eliminiše kopanje i rastresanje, stekla popularnost. Ovaj pristup omogućava skoro dvostruki prinos voća i povrća, stvarajući optimalnu mikroklimu u bašti za ovu kulturu koja voli toplotu, čak i na malim parcelama.
Gorak krastavac može potpuno da pokvari ukus salate, ali ne morate odmah da ga bacite. Postoji jednostavan trik koji koriste iskusne domaćice, a koji pomaže da se iz krastavca izvuče gorčina i vrati mu svjež ukus.
