Kada je Snježana umrla, pošto je zagrizla otrovnu jabuku, koju joj je dala ljubomorna maćeha, patuljci nisu imali srca da je sahrane. Naručili su stakleni kovčeg, položili Snežanu u njega, a odozgo zlatnim slovima napisali da je kraljevska kćerka. Da li je i Marija Sofija fon Ertal sahranjena u staklenom kovčegu diskutabilno je pitanje, ali se zna da je ta djevojka zaista postojala i da je poslužila kao inspiracija za bajku o Snježani.
Njena nadgrobna ploča, koja je bila nestala, nedavno se ponovo pojavila. Manastir u Bambergu ima malo sačuvanih dokaza o životu Marije Sofije fon Ertal, ali je zato zabilježena njena smrt 1796. Njen testament se čuva u Gradskom arhivu u Bambergu, umrlica u Univerzitetskoj biblioteci u Vircburgu, a sada je nađena i nadgrobna ploča u kući koju je nalazač dobio u nasljedstvo.
Nalazač je vjerovatno našao na Guglu da je nadgrobna ploča posvećena ženi koja je poslužila kao inspiracija za bajku o Snježani – kaže Norbert Jung, sveštenik katedrale Nadbiskupije u Bambergu.
Tada je shvatio da je artefakt značajan i poklonio ga parohijskom muzeju u Bambergu, gdje je sada izložena. Riječ je tamnosivoj mermernoj ploči ovalnog oblika sa nekoliko sićušnih bijelih zvijezda. Na njoj je ispisano:
“Plemenita hrišćanska junakinja: poslije pobjede vjere ovdje počiva spremna za blistavo uskrsnuće”.
Niko nije ni slutio koliko će život plemkinje iz Lora na Majni zaista postati blistav. Sve je počelo od ogledala iz 1720. godine, koje je godinama visilo u jednoj vinariji u Loru na Majni. U jednom od dva medaljona, na vrhu rama ukrašenog crvenim lakom, zlatnim i srebrnim listićima, kitnjastim rukopisom piše: “Amour Propre”, u prevodu “Samoljublje”.
– Ovo jasno asocira na ogledalo samozaljubljene Snežanine maćehe – kaže Barbara Grim, direktor Muzeja Špesart u Loru na Majni.
Apotekar povezao bajku sa istorijskom ličnošću
Pijuckajući vino ispod ogledala, apotekar iz Lora Karl Hajnc Bartels izmislio je 1986. “Bajku o bajci”. I to se savršeno uklapa, jer postoje izvjesne paralele između bajke o Snježani i sedam patuljaka i života Marije Sofije fon Ertal u Frankoniji.
Marija Sofija je rasla nedaleko od Lora na Majni u dvorcu Tauberbišofsjahm, u kome se nalazilo sjedište činovnika izabranih kneževa Svetog Rimskog Carstva njemačkog naroda u Majncu. Njen otac je vodio fabriku ogledala. Kada je imala 18 godina, on se ponovo oženio, a ta žena je bila poznata kao nepravedna i vlastoljubiva. Marija Sofija je rođena u Špesartu, “gustoj šumi”, a “Vizener šrase” odatle vodi preko sedam brda.
U toj oblasti su u rudnicima nekada radili patuljci, a da bi se zaštitili od kamena, nosili su odjeću sa kapuljačama. Stakleni kovčeg i gvozdene papuče, u kojima je zla maćeha morala da igra, Bartels je protumačio kao odraz tradicije proizvodnje stakla i gvozdenih čekića u toj oblasti.
Lor na Majni se u međuvremenu predstavlja kao “Snežanin Grad” i tako privlači turiste. U Muzeju Špesart posjetioci mogu da vide čuveno ogledalo. Činjenica je da su Braća Grim stanovala samo 70 kilometara dalje, i to u gotovo isto vrijeme kad i Marija Sofija fon Ertal. Prema tome, lako je moguće da ih je ona zaista inspirisala.
(Blic)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu