Direktor Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH Siniša Skočibušić kaže kako veliki problem pričinjava činjenica da se u posljednje vrijeme antibiotici koriste znatno više nego je medicinski opravdano, te upozorava da je to u savremenim zemljama, a posebno na zapadu, već doveli do rezistencije, odnosno da antibiotici više ne djeluju na onaj način kako su djelovali.
– Time kod jedne velike grupe bolesti, a to su infektivne bolesti, praktično gubimo alat za njihovo uspješno liječenje – upozorio je Skočibušić.
Ističe da su ljekari porodične medicine najveći propisivači antibiotika, te da građani nerijetko sami traže antibiotike kako bi riješili čak i virusne bolesti, što nije opravdano i što je neophodno promijeniti, a smatra da je to moguće samo edukacijom i buđenjem svijesti o tom problemu.
Naglasio je kako je ovo period akutnih respiratornih infekcija i virusa, kada upotreba antibiotika posebno dolazi do izražaja, pa je stanovništvo upozorio kako je za prevenciju najbolja vakcinacija.
– Nažalost, činjenica je da se vrlo često, već nakon drugog dana ide u apoteke ili putem ljekara nabavljaju antibiotici što nije dobro, jer se virusne bolesti ne mogu liječiti antibioticima i to je jedan od najčešćih zabluda koje smo doživljavali i koje doživljavamo – naveo je Skočibušić.
Takođe je upozorio sve one kojima je ljekar propisao antibiotik, da ga piju onoliko dana koliko je ljekar propisao, a ne da prestanu nakon dva ili tri dana, kad se počnu osjećati bolje, jer će samo na taj način oni dugotrajno djelovati, dok je svaka druga primjena po njegovim riječima zloupotreba, što dugoročno utiče na generalnu rezistenciju.
Voditeljica odjela za humanu mikrobiologiju u Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH Marija Ostojić je pojasnila da antimikrobna rezistencija ili otpornost bakterija na lijekove nastaje kada se bakterije toliko prilagode da se počinju razmnožavati u prisustvu antibiotike, dakle, postaju otporne na lijekove koji nam inače služe za uništavanje tih bakterija.
– Inače ta rezistencija se razvija prirodno tokom vremena, bakterije se polako prilagođavaju na nove uslove sredine, što je i genetski uslovljeno. Međutim, mi sa pretjeranom upotrebom antibiotika samo podstičemo da taj razvoj bude što brži – objasnila je Ostojićeva.
Ističe da je potrošnja antibiotika u BiH u rangu sa Francuskom i Španijom, koje imaju jako visoku rezistenciju, upravo zbog prevelike upotrebe.
Daju i životinjama
Po njenim riječima, korištenje antibiotika otišlo je toliko daleko da se daju i životinjama, ne samo kad su bolesne, nego i da se pospješi njihov rast, tako da stanovništvo te antibiotike unosi u svoj organizam konzumacijom hrane životinjskog porijekla, htjelo to ili ne.
Uz sve navedeno, problem vidi u činjenici da se u našoj zemlji antibiotici prodaju u apotekama najnormalnije i bez recepta, te da ih građani uzimaju “na svoju ruku” zbog prehlade, kašalja i glavobolje čak i za djecu, što se po njezinom mišljenju nedopustivo bez konsultacije sa ljekarom.
Predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije u BiH Mirza Palo ističe da su bolesti koje uzrokuju mikroorganizmi prije pronalaska antibiotika uzrokovale ozbiljan problem ljudskoj populaciji, ali da je prekomjerna upotreba sada nova prijetnja istoj toj populaciji.
Zbog toga je, kako ističe Svjetska zdravstvena organizacija stavila za jedan od ključnih prioriteta 21 vijeka borbu protiv antimikrobne rezistencije, koja će biti jedan do vodećih uzroka bolesti, oboljenja i smrti.
– Antimikrobna rezistencija i njena kontrola je vrlo kompleksan problem, jer ne tiče se samo ljudskog zdravlja, nego i zdravlja životinja, životne sredine, poljoprivredne proizvodnje, proizvodnje hrane i zbog toga je veliki izazov svih sektora multisektorskih i multidisciplinarnih kako bi se borili u pravom smjeru i postigli određenu kontrolu – zaključio je Palo, piše Klix.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu