Kad je u pitanju prevencija, najčešće se spominje gojaznost, nedostatak fizičke aktivnosti, upotreba oralnih kontraceptiva i unos alkohola, od kojih posljednji faktor objašnjava 5% slučajeva raka dojke.
Zapravo, ako se identifikuje jedan blizanac sa kancerom dojke, vjerovatnoća da će drugi blizanac biti dijagnostikovan sa kancerom dojke je 20%, što ukazuje da je doprinos defektnih gena u patogenezi nekih kancera minimalan i da mnogo možemo učiniti za sebe promjenom ishrane i drugih životnih uslova.
Izložiću najvažnije preporuke koje mogu biti od koristi svim ženama koje žele da smanje rizik od nastanka ili povratka raka dojke.
1. Na prvom mjestu je gojaznost. Gojaznost povećava rizik od raka dojke kod žena u postmenopauzi za oko 30%, vjerovatno povećavajući koncentraciju biološki dostupnog estradiola u serumu.
2. Rješavanje problema gojaznosti treba da uvaži tri druga faktora koja su raspoznata kao ključna za rak dojke, a to je niskomasna ishrana, posebno u smislu unosa transmasti i zasićenih masti, smanjen unos slatkiša i gaziranih slatkih sokova, zatim obavezna fizička aktivnost i izbjegavanje alkohola, koji je, osim svog negativnog dejstva na zdravlje, i kaloričan. Kako se procjenjuje, umjerena konzumacija alkohola povećava rizik od raka dojke za oko 7% po alkoholnom piću dnevno, pa je poželjno da na nedjeljnom nivou ne unosite više od tri alkoholna pića.
Nalazi dugog istraživanja u okviru Women's Health Initiative pokazali su bolju prognozu kod oboljelih žena koje su se pridržavale niskomasnog režima ishrane. Osim toga što promijenjen životni stil povećava šansu za izlječenje i duže preživljavanje kod žena oboljelih od raka dojke, uključenje fizičke aktivnosti, smanjen unos šećera, alkohola i nezdravih masti smanjuje rizik od ukupne smrtnosti, naročito kardiovaskularne.
3. Na trećem mestu je unos crvenog mesa, posebno prerađenog, kao i velike količine jaja, kako je pokazala jedna pregledna studija koja je razmatrala 48 manjih studija.
4. Nekoliko opservacionih studija ukazuje da žene sa ranim stadijumom raka dojke imaju i niže nivoe vitamina D, ali ove rezultate treba oprezno tumačiti jer gojazne osobe imaju takođe manjak vitamina D. Uglavnom, kako vitamin D ima važnu ulogu u funkcionisanju imunološkog sistema, preporučljivo je koristiti pečurke, mlijeko i jogurt, a pred kraj zime i suplemente vitamina D.
5. Često pitanje je da li je potrebno da osobe koje imaju rizik od raka dojke ili već dijagnostikovanu bolest izbjegavaju proizvode od soje zbog fitoestrogena, koji mogu uticati na estrogen zavisne tumore. Kao prvo, vještačka oplodnja i dugoročna upotreba oralnih kontraceptiva danas predstavljaju mnogo značajnije faktore, koji su u smislu povećanog rizika neuporedivi sa unosom soje, a čak postoje studije koje pokazuju da je ishrana bogata fitoestrogenima smanjila rizik od ponovnog javljanja raka. Zato se smatra da je bezbjedno i poželjno uključiti soju i proizvode od soje u ishranu; unos soje ili proizvoda od soje dva puta dnevno je bezopasan.
6. U prospektivnoj kohortnoj studiji baziranoj na iskazima 26.224 žene u postmenopauzi, informacije o ishrani, suplementima i načinu života prikupljene su putem upitnika. Tokom praćenja, identifikovano je 1.072 slučaja raka dojke i primjećen je potencijalno koristan efekat dijetetskog beta karotena i vitamina E, što znači da je preporučljivo koristiti svo narandžasto voće i povrće, kao i orašaste plodove.
7. Kad su u pitanju suplementi koje treba izbjegavati, spomenućemo noćurak, crvenu djetelinu, soju i crni kohoš u formi ekstrakta, zbog potencijalnog visokog sadržaja fitoestrogena, a kako se pokazalo, suplementi vitamina E nisu od koristi ni osobama koje žele da djeluju preventivno, kao ni osobama na terapiji.
8. Na kraju ne mogu da spomenem još neke faktore koji se vezuju za životni stil, a imaju uticaj na povećan rizik od raka dojke. Na primjer, to su prskanje voća i povrća, koje je veoma opasno, ali prije svega za osobe koje sprovode prskanje, zatim tu je upotreba plastičnog posuđa, šolja, escajga, i sve od toga u kontaktu sa vrelim sadržajem, zatim povećan rizik može biti vezan za stres i noćno nespavanje.
Autor je prof. dr Svetlana Stanišić, redovni profesor Univerziteta Singidunum
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu