Ima jedan film koji bi mogao vjerno dočarati što se dogodilo seriji u koju je Džef Bezos uložio nevjerovatnih milijardu dolara.
Jedan od najboljih filmova svih vremena, Hičkokova “Vrtoglavica”(1958,) govori o bivšem detektivu koji pati od vertiga, a kojeg angažuje prijatelj da prati njegovu suprugu. Uhodeći prekrasnu plavušu u njenoj dnevnoj rutini, detektiv se ludo zaljubi ni ne sluteći da se sve vrijeme nalazi u zamci. Zbog vertiga, ne može se popeti za njom na vrh zvonika, odakle će prijatelj baciti svoju stvarnu suprugu (dok lažna figurira sve vrijeme, zavodeći detektiva).
Detektiv nakon nekog vremena sreće istu ženu u koju se zaljubio i za koju je mislio da je mrtva. Ona više nije prekrasna plavuša. Sada je brineta, ne nosi elegantne kostime i priprosta je. Detektiv joj kupuje odjeću i tjera je da boji kosu, ali što više žena počinje ličiti na onu u koju se jednom zaljubio, njegov psihološki ponor postaje jeziviji. Upravo to se dogodilo fanovima djela J. R. R. Tolkina i filmske trilogije Pitera Džeksona “Gospodar prstenova”, koji su s nestrpljenjem očekivali Amazonovu seriju. Traže ljepoticu u koju su se zaljubili, ona je ta, ali iluzija više ne djeluje.
Od valjanja po blatu do ukivanja u zvijezde
Rijetko koji nastavak uspije probuditi iste emocije koje je publika razvila kod originala. Neka od najvećih razočerenja doživjeli smo s neuspjelim nastavcima filmova, koji su bili dobri filmovi, ali se naprosto nisu mogli nositi s kontekstom (vremenskim, generacijskim i emocionalnim) u kojem su nastajali originali, poput “Blejd Ranera 2049” ili “Pobješnjelog Maksa: Auto-put bijesa”.
Što više vremena prođe između dva projekta, šanse da nastavak uspije kao original bivaju manje. “Gospodar prstenova” dijeli impresivni oskarovski rekord od 11 kipića s “Titanikom” i “Ben Hurom”, pa sad zamislite koje breme bi nosila serija nastala nakon Kameronovog, odnosno Vilerovog spektakla.
“Prstenovi moći” dolaze dvadeset godina nakon prvog filma iz Džeksonove trilogije i dobro je tempiran odgovor na nedavno lansiranje HBO rivala “Kuće zmaja”, koja je kao prekvel megapopularnog serijala “Igra prestola” takođe jedna od najiščekivanijih serija godine.
“Prstenovi moći” nastali su prema zapisima slavnog oskfordskog pisca i profesora, koje je Amazon uspio otkupiti i baštine samo dio radnje i neke od likova romana “Gospodar prstenova”. Više je vezana za mitove o postanku svijeta iz autoru najvažnijeg djela “Silmarilion”, kojeg nije uspio završiti prije smrti.
Radnja serije odvija se hiljadama godina prije Drugog doba, gdje vilenjačka ratnica Galadriel, želi spriječiti povratak zla u Međuzemlje i slijedi misiju koju je započeo njen brat, kojeg je ubio zli Sauron.
On je stvorio kobni prsten da bi bio u stanju dominirati Međuzemljem. Kroz pet sezona, stari i novi likovi (među kojima su patuljci, čarobnjaci i hobiti) trebalo bi da se suoče s novom pojavom zla u Međuzemlju, pa i stvore nasljeđe koje će oblikovati njegovu budućnost.
Prisjetimo se, Galadriel je u Džeksonovoj slavnoj trilogiji, kao i serijalu “Hobit”, igrala Kejt Blanšet.
Serija izgleda impresivno i zelene šuškave novčanice kao da zapljuskuju gledatelja iz svakog kadra. Ipak, mišljenja su podijeljena, pa mnogi na osnovu samo dvije objavljene epizode tvrde da serija nema ništa od Tolkinovog duha, da agresivno nameće kulturu i da je samo preskupi CGI.
S druge strane, vlada potpuno oduševljenje među onima koji prepoznaju elemente iz “Silmariliona” i koji su uvidjeli da su se tvorci željeli osvježiti epsko viđenje Međuzemlja. Istina, prilikom razvijanja likova pazilo se na zastupanje prava manjina, što je iz prešutnog standarda postalo obaveza u praksi uvijek “moralno neupitnog” Holivuda.
Aamzon Prajm je nesumnjivo napravio odličan posao, pa bi najskuplja serija u istoriji televizije mogla postati i jedna od najgledanijih. Sviđalo se to nekom ili ne, piše Klix.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu