Revizorska služba je postala sama sebi svrha i istrument u rukama vladajućih. Kaže ovo za Srpskainfo ekonomista Zoran Pavlović. To što se pojavilo kao činjenica da nemamo transparentan rad Glavne službe za reviziju, da su nejasni godišnji planovi rada i da se konstatovalo da su pojedina preduzeća „zaključana“, Pavlović kaže, da dovodi u pitanje kredibilnost rada Revizije.
– Glavni problem je i činjenica da i one revizorske izvještaje koje smo mogli da vidimo pokazuju da su prolazne ocjene dobila ona ministarstva i ustanove koje su imale prekomjerna zapošljavanja, bez plana i programa i bez provedenih procedura, uključujući i određene oblike troškova koji nisu bili predviđeni ili nisu transparentno realizovani kroz budžetske procedure – ocijenio je Pavlović.
Odgovornost
Dodaje da je zadatak revizije u svakoj zemlji da provjerava, kontroliše rad javnih ustanova, preduzeća, institucija, koje su ili na budžetu ili imaju odredbu u budžetu „jer to su pare građana“.
– Svi prigovori izneseni na rad Glavne službe za reviziju su opravdani, ali se pitam ko je zaslužan ili čiji je posao da njihov rad vrati u zakonske okvire. Odgovornost Revizije ne postoji ni prema komisijama ni prema Narodnoj skupštini – kaže Pavlović.
A upravo ocjenu rada Glavne službe za reviziju može i treba dati prvenstveno njihov poslodavac, a to je Narodna skupština Republike Srpske. Kaže ovo za Srpskainfo projekt koordinator u Centrima civilnih inicijativa (CCI) Željko Ninković. Akcenat treba staviti na Odbor za reviziju NSRS, koji ima mogućnost da zahtjeva dodatne revizije, ali to ne čini.
– Odbor za reviziju treba razvijati i izdizati iznad politike. Više inicijativa, više uključivanja javnosti u proces je neophodno i postoji mogućnost za takvo djelovanje. Ako se ne može obezbijediti novac za posebne revizije, nema izgovora za organizovanje tematskih sjednica ili okruglih stolova u vezi sa revizorskim izvještajima – izjavio je Ninković.
Preduzeće koje prednjači po izostanku revizija jesu “Šume Srpske”, koje su se konačno našle na spisku za „češljanje“.
Pored “Šuma”, koje nisu bile predmet revizije od 2008. godine, revizori Srpske dugo nisu bili ni u “Željeznicama”, tačnije od 2015. godine, u “Poštama Srpske” su posljednji put bili 2017. godine. Dugo nisu bili ni u pojedinim preduzećima iz sistema Elektroprivrede RS, dok su “Putevi RS” zadnji put bili predmet revizije 2014, a “Autoputevi” 2015. godine.
Političke smjene
Ninković kaže da su ove godine planirane četiri revizije javnih preduzeća, i to u Šumama RS, Putevima RS, Željeznicama RS i Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva Istočno Novo Sarajevo.
– Ovi izvještaji bi trebali biti objavljeni do kraja decembra 2021. godine. Naročito interesantno će biti ono što će revizori uočiti u Šumama Srpske zbog svih političkih smjena koja su se dešavale u šumskim gazdinstvima, zatim zbog nekih gazdinstava koja su poslovala s minusom, što je samo kod nas moguće, kada raspolažete ovakvim prirodnim resursom – kaže Ninković.
Prema zakonu, Služba za reviziju ima obavezu da svake godine izvrši 26 revizija.
– Da bi trebao biti veći broj javnih preduzeća pod lupom revizije, to je činjenica, međutim broj potencijalnih subjekata revizije je ogroman (više od 1.100), dok su s druge strane kapaciteti Revizije ograničeni i u ljudskom i u materijalnom smislu. Pri svakom komentaru, koji se odnosi na rad revizije i u Republici Srpkoj, Federaciji BiH, Brčko distriktu i na nivou Bosne i Hercegovine, treba voditi računa o nezavisnosti ovih tijela – kaže Ninković.
Promašaj
Koji je primjer zakašnjelog ulaska u javno preduzeće?
– Nema boljeg primjera od Robnih rezervi Srpske. Oni su 2015. godine dobili oba negativna mišljenja, a nakon toga je već 2017. godine za ovo preduzeće pokrenut stečajni postupak. Ali tada već nije bilo ničega u tom preduzeću, osim konstatovanja stanja, koje je kulminiralo odlaskom u stečaj. Zbog čega revizija nije, npr. nakon poplava 2010. godine, „ušla“ u ovo preduzeće? Tada je već bilo jasno da oni nemaju odgovor za krizne situacije, što je 2014. godine, nakon najvećih poplava, samo bolno potvrđeno. Kao da nikog nije bilo briga za preduzeće koje je strateško u svakom društvu u vrijeme kriza – ocijenio je Ninković.
Dodao je da se ne smije dogoditi da bar svake četiri godine revizija ne uđe u strateška javna preduzeća.
– U pitanju su ljudske sudbine i s tim se ne može ovo društvo kockati – jasan je Ninković.
Građani
Dodaje da bi bilo dobro da se napravi mogućnost da građani bar jedno javno preduzeće predlože za proces revizije.
– Bilo bi dobro da građani i javnost imaju mogućnost da „delegiraju“ bar jedan subjekt revizije, putem veb stranice Glavne službe za reviziju ili putem stranice Odbora za reviziju. To bi doprinijelo i transparentnosti i povećanom interesu građana za procese revizije. Treba raditi na inoviranju procesa, treba probuditi učešće javnosti u ovim procesima, naravno, s punim uvažavanjem nezavisnosti u radu ove institucije – kaže Ninković.
Ne treba izostaviti ni činjenicu da, pored Revizije, mnoge upravne organizacije imaju obavezu kontrolisati rad javnih preduzeća – Inspektorat, nadzorni odbori, odbori za reviziju. Njihova odgovornost je značajna u uspjesima ili neuspjesima javnih preduzeća. Na kraju, i tužilaštva i sudovi bi trebali imati veću vidljivost u ovim procesima.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu