Biznis

RIGOROZNA PRAVILA U MADRIDU Turistima pod jednim uslovom embargo na 95 odsto smještaja u centru

Zakonodavci u Madridu, iznervirani činjenicom da je većina stanova u centru grada postala predmet iznajmljivanja, donijeli su prilično strog dekret – od sada u kratkoročni najam putem Airbnba u centru grada ne može ući nijedan stambeni objekat koji nema vlastiti, poseban ulaz.

RIGOROZNA PRAVILA U MADRIDU Turistima pod jednim uslovom embargo na 95 odsto smještaja u centru
FOTO: NEKRETNINE.RS/PRIVATNA ARHIVA

“Odzvonilo” je, dakle, svim stanovima u stambenim zgradama, osim onima koji imaju vlastiti, privatni lift ili privatne stepenice koje ne koriste drugi stanari, a odluka se za sada odnosi isključivo na smještajne jedinice u centru Madrida, i to na slučajeve stanova koji se kratkoročno iznajmljuju duže od 90 dana godišnje.

Budući da su madridske vlasti u obračun s Airbnbom ušle ozbiljno, procjenjuje se da će se odluka odnositi na 95 odsto objekata koji se trenutno oglašavaju na onlajn platformama, a kojih, prema podacima s Airbnba, samo u centru Madrida ima oko 24 hiljade.

U njima je tokom 2018. godine odsjelo čak 1,2 miliona turista, a cijela stvar na kraju je dovela do rapidnog rasta cijena najma, kao i vrijednosti nekretnina koje lokalno stanovništvo uglavnom napušta, a naseljavaju putnici, turisti i brojni drugi privremeni gosti.

Priča je otprilike slična onoj u Splitu, no ipak bez reakcije nadležnih institucija koje u Hrvatskoj, za sada, još isključivo razmišljaju o tome što bi bio najefikasniji način regulacije.

Riječ je o kompleksnom pitanju koje se razmatra na nivou EU, zbog čega je izuzetno važna međusobna koordinacija zemalja članica kako bi se osigurala ravnopravnost. U Ministarstvu turizma u saradnji s drugim ministarstvima analiziramo sadašnje stanje, kao i moguće promjene, a s ciljem definisanja najefikasnije i najkvalitetnije regulative i standarda koji su nužni kako bi se zaštitili krajnji korisnici, ali i omogućila tržišna ravnopravnost dijelova u sistemu – poručili su iz Ministarstva turizma Hrvatske.

Dok se u Hrvatskoj još razmišlja, u Španiji su tako nešto po prvi put uradili još prošle godine, i to u Barseloni.

U maju prošle godine gradske vlasti Barselone su Airbnbu naredile da iz svoje ponude odmah ukloni 2.577 stanova koji su se oglašavali bez potrebnih dozvola, a početkom juna Barselona je s Airbnbom uspjela da postigne dogovor prema kojem gradske vlasti imaju dozvolu da u svakom trenutku pregledaju podatke o jedinicama koje se nude na ovoj platformi.

Na taj će način u svakom trenutku za oglašene apartmane moći da doznaju imena njihovih vlasnika i da provjere jesu li jedinice registrovane za najam, a osim borbe protiv nelegalnog iznajmljivanja, ušlo se i u regulaciju količine smještaja koji će biti dostupan na tržištu, na način da se dozvole odobravaju samo za lokacije koje nisu zagušene sobama i apartmanima.

Strogi Berlin

Vjerovatno najstroži odnos prema Airbnbu ima Berlin, koji je u aprilu 2016. godine u potpunosti zabranio kratkoročni najam, da bi ga ove godine ipak dopustio, ali uz vrlo stroga ograničenja.

Od 1. maja, dakle, vlasnici stanova će prostorije u kojima žive moći gostima iznajmljivati bez ograničenja, dok će im za dodatnu jedinicu koju posjeduju vrijedeti ograničenje kratkoročnog najma na maksimalno 90 dana godišnje.

Pa ipak, za najam vlastitog, ali i drugog doma, vlasnici objekata prethodno će morati da dobiju posebne dozvole od svojih opština, čak i za najam jednog dana godišnje. Osim toga, Berlin je osmislio način kako da spriječi vlasnike drugih nekretnina da ih koriste isključivo za kratkoročni najam – svi oni koji u njima duže od tri mjeseca nisu imali trajnog stanara, teže će dolaziti do dozvola za kratkoročni najam, a maksimalne kazne za nepoštovanje propisa podigle su se do iznosa od pola miliona evra.

London i Amsterdam su se na regulaciju kratkoročnog najma odlučili još 2016. godine. Amsterdam je maksimalan period kratkoročnog najma po apartmanu odredio na najviše 60 dana, i to uz platformu koja se obavezala automatski “skidati” iz ponude sav smještaj koji doseže ovo ograničenje. Zakon se nije pokazao najbolje zbog toga što bi se vlasnici “skinutih” apartmana naprosto prebacili na neku novu platformu.

Jedna od strožih regulacija prema kratkoročnom najmu odnosi se na onu u Njujorku, gradu koji je zabranio najam u periodu manjem od 30 dana. Kazne su bile toliko jake da su gradske vlasti u januaru ove godine predale 21 milion dolara vrijednu tužbu protiv brokera nekretnina, za koje vjeruju da su posred Menhetna, uz pomoć lažnih profila na onlajn platformama, iznajmljivali stotine stanova, poslujući tako praktično kao hotel, ali bez poreza koje bi kao hotelijeri trebalo da plaćaju.

(Jutarnji list)

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu