Kultura

Rječnik balkanske mitologije (4): Dionis

Dionis je stari grčki bog plodnosti, vegetacije, života, vina i uživanja. Bio je sin Zevsa i Semele.

Dionis na slici Leonarda Da Vinčija
FOTO: LEONARDO DA VINČI/WIKIPEDIA

Etimologija imena se izvodi od reči Dio gen. od Zeus i nusos – tračka riječ za sina.

U rimskoj mitologiji je predstavljan kao bog Bahus (lat. Bacchus, grč. Βάκχος) ili Bakus. Poznat nam je i pod drugim imenima, kao npr. Jahus ili Zagrej.

Njegov kult se veoma razvio u staroj Grčkoj, naročito među mnogobrojnim sljedbenicama poznatim kao Menade. Dionis je bog mističnih religijskih rituala. Po tračkim misterijama, on nosi bosoris – lisičje krzno, koje simbolizuje novi život. Dionisijeve misterije ostale su jedne od najtajnijih mističnih kultova antičke Grčke.

Mnogi istoričari veruju da je Dionis sinestezija lokalnog grčkog božanstva prirode i mnogo jačeg božanstva iz Trakije ili Frigije, kao što je Sabazije. Uopšteno, Grci vjeruju da je Dionisov kult u Grčku došao iz Anadolije. Po pričama, nakon rođenja Zevs odnosi Dionisa u zemlju nimfa Nisijada. Grčki koncept gdje se zemlja Nisijada nalazi, dopušta da ona bude Anadolija, Libija, Etiopija, arapske zemlje. Sve u svemu, to nam govori da je namjerno postavljeno u magičnu, daleku zemlju.

Tragovi istih ili veoma sličnih božanstava mogu se naći u Mikeni i minojskoj kulturi. Dionis je u kulturi Grčke i njenih prethodnika dugo prisutan (prije 1500. godine p.n.e.), ali uvijek ostaje donekle stran.

Pročitajte još

Tipična Dionisova obilježja su bik, zmija, bršljan i vino. Dionis ima snažnu povezanost sa satirima, kentaurima i silenima.

Satiri su po Grčkoj mitologiji poluljudi, poluživotinje, koji opsjedaju šume i prate Pana ili Dionisa. Hesiod ih naziva braćom planinskih nimfi i Kuretesa, beznačajnom i ništavom rasom. Satiri su muški sljedbenici Dionisa, a njegove sljedbenice su menade. Satiri nisu besmrtni. Seleni su tek stari satiri.

U grčkim gradovima ulica je spajala pozorište i Dionisov hram, što je omogućilo održavanje svečanih procesija koji su ujedinile kult u hramu i proslavu u pozorištu.

Dolazak Dionisa na svijet je donekle čudan, čak i za grčku mitologiju, pa izaziva teškoće u njegovom smještanju unutar panteona grčkih bogova. Njegova majka je Semela, kći Kadma, sina kralja Fenikije i brata Evrope. Semela je smrtnica, ljudskog je roda, dok je otac Dionisa Zevs, kralj bogova.

(Nastaviće se)

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu