Kultura

Rječnik balkanske mitologije (5): Bahus

Postoji nekoliko verzija priče o Dionisovom dolasku, no zajednička svima je njegovo ponovno rađanje (uskrsnuće).

skulptura boga Bahusa
FOTO: CLAUS ABLEITER/WIKIPEDIA

To ponovno rađanje je i glavni razlog njegovog poštovanja u religijskim misterijima smrt i uskrsnuće su bili elementi mističkog otkrivenja.

Jedna od priča o Dionisu (iz orfičkih himni) govori kako je Hera, Zevsova žena, ljubomorna na dijete koje nije bilo njeno, poslala Titane da ga rastrgaju. Oni su dijete namamili igračkama i rastrgli ga na komadiće (Sparmagos), te gotovo cijelog pojeli prije nego što je Zevs uspio da ih rastjera svojom božanskom grmljavinom. Jedini dio koji je spasen bilo je njegovo srce. Zevs je srce usadio u utrobu Semele i Dionis je ponovno rođen.

Legenda kaže da je Zevs uzeo malog Dionisa i povjerio ga na čuvanje kišnim nimfama Nisaidama, koji su ga njegovale tokom čitavog djetinjstva, za šta ih Zevs nagradio stavljajući ih kao Hejade među zvijezde. Kad je Dionis odrastao, otkrio je kulturu vina i način vađenja tog dragocjenog soka, ali ga je ljubomorna Hera pogodila ludilom, koje ga je natjeralo da počne da luta različitim dijelovima svijeta.

U Frigiji boginja Kibela, u Grčkoj poznata kao Rea, izliječila ga je i naučila svetim ritualima, te se uputio na putovanje po Aziji da uči ljude uzgoju i obrađivanju vinove loze. Najpoznatije njegovo putovanje je ekspedicija u Indiji, za koju se tvrdi da je trajala nekoliko godina.

Nakon trijumfalnog povratka počinje sa objavljivanjem svog učenja po Grčkoj. No, nekoliko mu se knezova usprotivilo u tom pokušaju, strahujući da će njegova učenja dovesti sa sobom nerede i ludilo (kralj Pentej).

Kao mladić, Dionis je bio posebno atraktivan. Kad je jednom prilikom prerušen u smrtnika putovao brodom, mornari su pokušali da ga otmu i seksualno iskoriste. No, Dionis je bio milostiv prema njima i pretvorio ih u delfine, ali je poštedio kapetana, koji ga je jedini prepoznao i pokušao da zaustavi mornare.

Dionisove pomahnitale i orgijastičke svetkovine nikada nisu potpuno prihvaćene u staroj Grčkoj, a u nekim gradovima-državama (polisima) su bile zabranjene. Poznat je pokušaj tebanskog kralja Penteja da zabrani obožavanje Dionisa. Kralj je, prema predanju, pokušao da baci Dionisa u tamnicu, ali su lanci spali sa njega, a zatvorska vrata nisu mogla da se zatvore. Dionis je onda obećao Penteju da može lično da posmatra tajne rituale na planini blizu grada, ali samo ako se preruši u ženu. Kralj je odmah pristao i prerušen u žen, posmatrao Menade, sakriven na drvetu. Ali, Menade su ga uskoro otkrile i u fanatičnom ludilu pomislile da je lav, te su ga rastrgle na komade.

Njegova majka Agava, koja je bila jedna od vodećih Menada, shvativši na svoje užasavanje šta su učinili, napustila je Tebu i otišla u svojevoljno izgnanstvo. Ovo je tema najbolje Euripidove drame “Bahanatkinje”.

U spisu “O vrlinama žena”, Plutarh iznosi kako su jedanput u noćnom mahnitanju zalutale tebanske Tijade i ne znajući došle u Amfisu, gdje su se od umora i nikako ne dolazeći k sebi spustile na trg i zaspale. U strahu da im se što ne dogodi, jer je grad zbog ratnog stanja bio pun vojnika, Amfišanke pohitaše na čaršiju, stadoše u krug oko zaspalih Tijada i čuvahu ih tako dokle god su spavale. A kad se probudiše, nađoše im se pri ruci, okrijepiše ih jelom i ispratiše do granice.

Nepokorni Dionis je zadao Rimljanima prilično nevolja. Ovaj bog plodnosti, vina i uživanja nije bio prigodno božanstvo ni za sve Grke, ali su Rimljani još više bili uznemireni njegovim orgijastičkim svetkovinama. Rimski senat je 186. p. n. e. donio oštar zakon protiv bluda i Dionisovih sljedbenika i sljedbenica. Nekoliko hiljada ljudi je pogubljeno prije nego što je kult Bahusa, boga vina, odbacio date aspekte Dionisa, kojima su se zvaničnici usprotivili.

Ovaj primjer dobro oslikava proces kojim su grčka i rimska mitologija spojene u 2. vijeku p.n.e. Dionisijska mitologija će poslije naći svoje mjesto unutar hrišćanstva. Postoje mnoge paralele između legende o Dionisu i Isusu. Obojici je majka smrtna žena, a otac je vrhovno božanstvo. Obojica su se vratila iz mrtvih i pretvorila vodu u vino. Takođe, postoje tvrdnje da hršćanska tradicija jedenja i pijenja tijela i krvi Hristove, da bi mogli da osjećaju Isusa u sebi, takođe dolazi od dionisijskog kulta.

Dionis je takođe poseban u odnosu na sva druga božanstva sa Olimpa po tome što je on božanstvo koje su pojedini sljedbenici osjećali unutar sebe (u manjim benignim primjerima uticaja Dionisa na hršćanstvo, za Dionisove sljedbenike kao i za sljedbenike Pana govorilo se da su imali uticaja na moderno viđenje Satane).

Značajno mjesto u mitovima Grčke zauzima dionisijski kult i dionisijske misterije. U originalnom obliku dionisijskog kulta gleda kao na kult zadužen za uzgajanje vinove loze i dobijanje vina, a u praktičnom smislu za razumijevanje životnog ciklusa vina – utjelovljenje živog boga – stvaranje i fermentacija vina.

U svom početku kult nije bio zaokupljen samo učenjima o vinu i njegovoj tradiciji, već jednako svim ostalim vidovima vina. Ne treba zaboraviti da je vino nekada uključivalo mnoge druge sastojke, začine, razne biljke, koje su doprinosili ukusu, kvalitetu, medicinskom učinku samog pića. Uzgajanje svog tog bilja originalno potpada pod dionisijsko učenje, stvarajući ga opštim kultom vegetacije i travarskom školom.

Med i pčelinji vosak su takođe dodavani ranim vinima, dovodeći ga u vezu sa još starijim kulturom medovine i pčela u neolitskoj Evropi. Rojevi pčela u dionisijskoj tradiciji predstavljaju čistu životnu silu. Kako je rečeno, kultu su dodavane biljke koje su bile povezane sa vinom, pa tako i bršnjan, za koje se smatrao da potiskuje učinke pijanstva i da je suprotnost vinu, te fikus i šišarke.

Kod Srba naročito je slavljen kod sljedbenika velikog vojskovođe Nimroda oko 2000. godine prije nove ere.

(Nastaviće se)

Raniji tekstovi:

Rječnik balkanske mitologije (1): Dagon

Rječnik balkanske mitologije (2): Bal

Rječnik balkanske mitologije (3): Hron

Rječnik balkanske mitologije (4): Dionis

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije