Vašem tijelu je potrebno malo holesterola za izgradnju stanica, ali višak holesterola može biti problem, objašnjava Američko udruženje za srce. Vaša jetra proizvodi prirodni holesterol koji vam je potreban, dok svaki višak holesterola u vašem tijelu uglavnom dolazi iz hrane životinjskog porijekla.
Kardiolog Nik Vest, glavni medicinski službenik i potpredsjednik odjeljenja za globalne medicinske poslove u Abbott's Vascular Businessu, kaže da iako je količina holesterola koja cirkuliše u krvi genetski određena, uticaj ishrane ne bi trebao biti potcijenjen.
Ukoliko imate visok holesterol trebali biste ograničiti unos ovih sedam namirnica.
Pržena hrana
Pomfrit i kolutovi luka mogli bi biti primamljiva užina, ali generalno podižu nivo LDL, poznatog i kao “loš” holesterol, i često sadrže transmasne kiseline.
Pokazalo se da transmasne kiseline povećavaju smrtnost od kardiovaskularnih bolesti i bolesti na način sličan zasićenim masnim kiselinama.
Maslac
Maslac je bogat zasićenim masnim kiselinama (koje se dobijaju iz životinjskih masti i biljnih ulja) i može biti krivac za povećanje nivoa holesterola. Američko udruženje za srce preporučuje oko 13 grama zasićenih masti dnevno.
Sir
Sir je postao osnovna namirnica za mnoge od nas, jer ima mnogo proteina i kalcijuma, samo imajte na umu da sir ima i visok sadržaj zasićenih masnih kiselina.
Vjerovatno ne morate potpuno izbaciti sir iz svoje ihrane, ali sir bi trebao biti rijetka poslastica, a ne redovna stvar.
Kolači
Kolači i torte su svakako ukusni, ali pečeni proizvodi sadrže i veliku količinu putera ili kreme, koji mogu biti bogati zasićenim mastima. Pekarski proizvodi takođe obično sadrže velike količine šećera.
Tropska ulja
Tropska ulja, poput palminog i kokosovog ulja, također treba ograničiti. Ova ulja podižu i nivo lošeg holesterola (LDL) i dobar nivo (HDL).
Ako često koristite kokosovo ulje, ograničite količinu. Takođe, rotirajte u ulju avokada ili maslinovom ulju kada je moguće.
Govedina
Preporučuje se ograničene konzumacije govedine zbog visokog sadržaja zasićenih masti. Konzumacija i crvenog mesa i prerađenog mesa pokazala je konzistentan odnos u višestrukim studijama s povećanim rizikom od srčanih bolesti, raka i dijabetesa – s tim da nivo povećanog rizika varira u zavisnosti od količine crvenog mesa koje se konzumira. Uz to, dodaje on, crveno meso je dobar izvor dijetetskih proteina, željeza i vitamina B12, ali trenutni savjet je, uprkos takvim prednostima, ograničiti unos na najviše dvije ili tri porcije sedmično, prenosi Klix.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu