Ishrana je jedan od najboljih načina za sprečavanje srčanih bolesti, ali većina ljudi propušta zdravstvene koristi jednog nutrijenta koji je ključan za zdravlje srca.
Baltička dijeta, poznata i kao zdrava nordijska ishrana, zasniva se na tradicionalnim namirnicama karakterističnim za Finsku, Švedsku, Norvešku, Dansku i Island.
Od orašastih plodova, badem ima najveću količinu vitamina B2 i B3, bogat je kalijumom, magnezijumom, kalcijumom i vitaminom E. Dobar je izvor belančevina i vlakana, sadrži jako malo šećera, a to ga čini zdravom grickalicom.
Visok nivo holesterola dovodi do nakupljanja plaka u krvnim sudovima, što može izazvati srčana oboljenja, moždani udar i druge zdravstvene probleme. Visok nivo šećera u krvi takođe može da izazove ozbiljne zdravstvene probleme ako se ne liječi.
Majonez je jedan od onih dodataka hrani koji izazivaju podjele u društvu – dok ga jedni obožavaju zbog kremaste teksture koja povezuje sastojke u sendvičima, ruskoj salati i uz pomfrit, drugi ga izbjegavaju u širokom luku, vjerujući da mešavina ulja i žumanaca donosi samo loše vijesti za zdravlje.
Mnogi misle da su slanina i jaja glavni krivci za loše laboratorijske nalaze, a u stvari situacija je potpuno drugačija.
Ako nam je jedan od ciljeva očuvanje zdravlja srca, ljekari često preporučuju ograničavanje crvenog mesa i češći izbor zdravijih izvora proteina.
Ako mislite da su svi sokovi za holesterol ista priča puna šećera, griješite na jednom konkretnom mjestu.
Ako nam je jedan od ciljeva očuvanje zdravlja srca, ljekari često preporučuju ograničavanje crvenog mesa i češći izbor zdravijih izvora proteina.
Povišen holesterol je jedan od najvećih faktora rizika za bolesti srca i krvnih sudova, ali dobra vijest je da promjene ne moraju da počnu skupim suplementima ili komplikovanim dijetama.
Kardiološkinje dr Heder Džonson i dr Nina Redford ističu da je losos među najboljim izborima jer sadrži malo zasićenih masti, a bogat je omega-3 masnim kiselinama koje mogu pomoći u snižavanju lošeg holesterola i zaštiti kardiovaskularnog sistema.
Povišen holesterol često se razvija neprimjetno i bez jasnih znakova, zbog čega ga mnogi otkriju tek kada već izazove određene probleme u organizmu. Iako se najčešće povezuje sa srcem i krvnim sudovima, njegovi rani tragovi ponekad se mogu osjetiti i na nogama i stopalima.
Ako nam je jedan od ciljeva očuvanje zdravlja srca, ljekari često preporučuju ograničavanje crvenog mesa i češće biranje zdravijih izvora proteina. Kardiološkinje dr. Heder Džonson i dr. Nina Redford ističu da je losos među najboljim izborima jer sadrži malo zasićenih masti, a bogat je omega-3 masnim kiselinama koje mogu pomoći u snižavanju lošeg holesterola i zaštiti kardiovaskularnog sistema.
Visok holesterol je jedan od glavnih okidača za srčana oboljenja i moždani udar, ali za njegovo snižavanje ne treba vam skupa hrana ni gomila suplemenata.
Visok holesterol, stanje uzrokovano prevelikom količinom masne materije u krvi, može se regulisati promjenama životnih navika.
Sočne i slatke, breskve su omiljeno ljetnje voće, ali njihova vrijednost daleko prevazilazi njihov prijatan ukus.
Kiseli kupus i holesterol su priča koju vaša baba zna bolje od pola interneta. Dok ljudi traže skupe kapsule, rješenje stoji u tegli na polici, kiselo i jeftino.
Ugljeni hidrati nisu neprijatelj. Naprotiv, oni su glavni izvor energije za organizam i neophodni su za normalno funkcionisanje tijela. Problem nastaje kada određene vrste ugljenih hidrata izazovu nagli skok šećera u krvi, nakon kog često sledi jednako brz pad energije.
Dok se ljubitelji putera kunu u njegovu aromu, pobornici margarina ističu prednosti biljnih masnoća. No, da li je bolji izbor životinjski ili biljni proizvod ? Puter se proizvodi od mliječne masti, dok se za margarin uglavnom koriste biljna ulja poput repičinog, maslinovog ili suncokretovog. U nastavku saznajte po čemu se razlikuju, koliko su zdravi ili nezdravi te koje alternative postoje.
Visok holesterol je česta bolest današnjice, a ishrana tu najviše utiče. Ova jednostavna i pristupačna namirnica skida ga kao rukom.
