Tijelo ima tzv. dnevni ritam spavanja, koji se još naziva i cirkadijalni ritam, a koji reguliše fizičke i mentalne funkcije – rekao je David Plans, jedan od istraživača.
Iako još uvijek ne postoje precizno opisani mehanizmi zašto se to dešava, studija pokazuje da raniji ili kasniji odlazak u krevet može poremetiti ritam tijela, što može dovesti do srčanih poremećaja i bolesti. Prethodne studije naglašavale su povezanost između srčanih oboljenja i dužine spavanja, a sada je po prvi put, umjesto na dužini sna, fokus na samom vremenu odlaska u krevet.
U studiji koja je trajala deset godina, više od 88.000 ispitanika bilježilo je pomoću uređaja vrijeme kada idu na spavanje. Nakon pet godina, pokazalo se da je 3.172 učesnika (3.6 odsto) razvilo neke srčane bolesti poput srčanog udara, srčanih zastoja ili napada.
Oni koji su išli na spavanje između 10 i 11 sati uveče su grupa gdje je rijetko ko imao problema sa srcem, uprkos drugim faktorima kao što su godine, pol, pušenje, tjelesna masa, krvni pritisak ili socijalno-ekonomski status, tvrde istraživači.
– Naša studija pokazuje da je spomenuto vrijeme za odlazak u krevet najpogodnije za biološki ritam tijela – kazao je Plans.
Sudeći prema studiji, najriskantnije vrijeme za odlazak na spavanje je nakon ponoći, preciznije, zato što se tijelo tada može zbuniti i zamijeniti noćno svjetlo za dnevno, što automatski narušava ritam i nepovoljno utiče na srce jer se ubrzava puls.
Stručnjaci naglašavaju da je potrebno sprovesti dalja istraživanja kako bi se što preciznije objasnio ovaj mehanizam.
Dovoljna količina sna neophodna je za naš organizam i njegovu dobrobit, a preporučuje se da to bude sedam do devet sati dnevno, piše Hayat, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu