Izvršni direktor za komercijalne poslove u tom preduzeću Aleksandar Marić je rekao da dugoročni plan predviđa obnovu mreže uz pomoć jednog takvog zaduženja.
Urađeno je snimanje mreže termovizijskim kamerama i dobili smo rezultate. Na osnovu toga će se raditi studija koja će nam reći koji je tačno potreban iznos investicija koji je potreban, koji su to prioriteti i na koji načim bi se ta dugoročna rekonstrukcija mreže vršila. Nakon toga ćemo imati preciznije podatke i idemo u pregovore sa EBRD za dobijanje dugoročnog kredita za rekonstrukciju mreže – rekao je Marić.
Iako se čeka izrada te studije Marić je potvrdio da prve procjene kažu da će im trebati oko 10 miliona za te namjene.
– Plan je da taj kredit otplaćujemo iz ušteda koje bi ostvarili na mreži, jer bi kroz njenu obnovu imali manje gubitaka – kazao je Marić.
Iako je dugoročni plan da obezbijede kredit EBRD-a Marić je rekao da u međuvremenu ne sjede skrštenih ruku već da idu u parcijalnu obnovu mreže.
– Započeli smo s redovnim remontom proizvodnih pogona, novoizgrađenog dijela i dvije reonske kotlovnice na Starčevici i Kočićevom vijencu. Pored toga, počeli smo i sanaciju distributivne mreže i rekonstrukciju pojedinih dijelova – rekao je on.
Naglasio je da do početka iduće grijne sezone planiraju uložiti u obnovu distributivne mreže preko milion KM.
– Sanacija mreže po prioritetima je u toku. Planirano je, između ostalog, da promijenimo dio mreže od Gradskog mosta do Elektro fakulteta, pa dio na Bulevaru te Kočićevom vijencu, a tu su i manje sanacija na vrelovodnim šahtovima po svim dijelovima grada – naveo je on.
Dodao je da je mreža u lošem stanju, jer godinama u nju nije ulagano onoliko koliko je trebalo.
– Zbog toga imamo velike gubitke, prvo finasijske, jer bukvalno grijemo vodu koja negdje curi i otiče u zemlju – rekao je Marić ali je naglasio da mreža nije u toliko lošem stanju i da „Eko toplane“ mogu grijati grad.
Pored ulaganja u distributivnu mrežu, Marić je istakao da je nabavka energenta drugi bitan element u pripremi za novu grijnu sezonu.
– Što se tiče energenta, mi smo već krajem prošle sezone počeli nabavku za iduću. Trenutno imamo obezbijeđeno oko 25 odsto energenta za iduću, a to je oko 25.000 kubika sječke – rekao je Marić.
Napomenuo je da „Eko toplane“ sve količine nabavljene sječeke plaćaju avansno, a da većinu energenta, odnosno 90 odsto, nabavljaju od „Šuma RS“.
– To je veliki izazov i promjena u odnosu na stari sistem, kada se uvijek postavljalo pitanje da li će biti energenta. Evo, mi sada u junu imamo obezbijeđen jedan dio. „Eko toplane“ funkcinišu godinu i po dana i iza nas je jedna uspješna grijna sezona u kojoj smo uspjeli nabaviti na vrijeme dovoljne količine energenta i platili ga avansno –rekao je Marić i dodao da su do sada “Šume RS” uspijevale na vrijeme da isporuče potrebne količine za rad gradskog grijanja.
Kazao je da je stari pogoni na mazut u prošloj sezoni korišten minimalno.
– Od ukupno proizvedene toplotne energije 98 odsto je proizvedeno na biomasu, a ostatak na mazut. To je ogromno smanjenje; otrošili smo oko 600 tona mazuta – rekao je on.
Napomenuo je da Grad i Vlada RS prošle sezone nisu uložili nijednu marku u gradsko grijanje te da ni za sljedeću sezonu to neće biti potrebno.
Naveo je da je za njihov rad bitna saradnja sa korisnicima „Eko toplane“, odnosno naplata.
– Da bi kupili energent moramo imati novac, a on dolazi od naplate naših usluga. Stepen naplate je oko 86 odsto i imamo tendenciju da se taj procenat iz mjeseca u mjesec povećava – rekao je Marić.
Dosadašnji rad „Eko toplana“, čiji je Grad Banjaluka suvlasnik sa 49 odsto, trebao bi prvi put da se nađe pred odbornicima Skupštine grada na zasjedanju 2. jula. Oni će razmatrati informaciju o poslovanju ovog preduzeća za prošlu godinu i njihov plan ulaganja za ovu.
Pohvala iz Štokholma
Novu toplanu je posetio i profesor Amir Rašid, rukovodilac odjeljenja za proizvodni inženjering i menadžment Instituta za tehnologiju Kraljevskog univerziteta u Štokholmu.
On je kazao da je ovo postrojenje veoma impresivno, pogotovo kada se uzme u obzir vremenski period u kome je završen jedan takav projekat.
Dodao je da ova kompanija ima viziju te da tačno zna šta želi postići u budućnosti.
– Oni žele dati svoj doprinos u razvoju Banjaluke kako bi bio „zeleni grad“ i „pametni grad“. Kompanija razmišlja o budućnosti i vodi računa o tome da su naši resursi ograničeni, a okolina ugrožena. Smatram da takav stav predstavlja rad u dobrom pravcu – rekao je Rašid.
Naglasio je da ovaj projekat predstvalja snažnu poruku zajednici.
– Govori da možemo koristiti lokalne resurse, da ih recikliramo i da poboljšamo kvalitet života. S druge strane, imate i održiv poslovni model – rekao je on.
Zastoji u remontu
Aleksandar Marić je podsjetio da su ove godine zbog nepovoljnih vremenskih uslova, odnosno talasa zahlađenja u maju, morali prekinuti planirani remont i sanaciju mreže koju su već bili započeli.
– Uslovi da se zvanično završi grijna sezone stekli su se najkasnije do 30. aprila. Mi smo dužni, prema odluci Skupštine grada, da naše proizvodne pogone i mrežu držimo u funkcionalnom stanju do tada. Mi smo već od 1. maja krenuli s planiranim remontom sistema i sa sanacijom mreže. Međutim, zbog hladnog talasa u maju donijeli smo odluku da obustavimo radove. Morali smo vratiti sistem u funkcionalno stanje i od 13. do 18. maja smo grijali grad. To nam je skratilo vrijeme za sanaciju mreže i sada ubrzano radimo kako bi stigli zaostatak. Uveliko pripremamo sljedeću grijnu sezonu – kazao je Marić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu