Njegov osnovni zadatak jeste da nas tjelesno i duševno pripremi za praznik Vaskrsenja Hristovog.
To je ujedno i najstrožiji post Crkve i obavezan je za sve hrišćane, a njegovom početku predhodi takozvana Bijela nedjelja.
Bijela nedjelja je posljednja sedmica pred najveći hrišćanski praznik, a posljednji dan te nedjelje se nazivaju Bijele poklade.
Šta su Bijele poklade?
Prema narodnim običajima, poklade su praznik koji uvijek za ručak treba da okupi sve članove porodice. Trpeza Bijelih poklada, treba da bude ispunjena jelima koja se spremaju od jaja, sira i drugih mliječnih prerađevina.
Stari kažu da se na taj dan pozivaju i siromašni susjedi i prijatelji jer svi treba da se “omrse” tokom zajedničkog obreda i složno i u veselju uđu u post koji će trajati do Vaskrsa.
Naime, nedjelju dana prije Bijelih poklada se oilježavaju Mesne poklade, one se uvijek proslavljaju obilatim gozbama na kojima se služi puno mesa, a zatim slijedi Bijela nedjelja, koju čine dani kada je strogo zabranjeno konzumiranje mesa, ali važi pravilo siroposne nedjelje kada su dozvoljeni mlijeko i mliječni proizvodi.
Bijele poklade su poznate i kao Proštene poklade – Proćke, jer se na ovaj dan opraštaju svađe i uvrede. Smatra se da u period velikog posta treba ući bez greha i neraščišćenih računa.
U nekim srpskim selima Bijele poklade su vrijeme kada zetovi obavezno moraju da obiđu tasta, taštu, kuma, starojka i traže “proćku”, odnosno oproštaj da mogu časno da započnu post.
Kada uđu u kuću, oni treba da pozdrave tasta i kažu: “Oprosti, dedo”, a tast da odgovori: “Neka ti je prosto, sinko”.
Nekada su tokom cijele Bijele nedjelje išle maskirane povorke radi zaštite od zlih duhova i vještica.
Pravila koja se poštuju
Kao i svaki period koji se praznuje, i Bijela nedelja ima ustaljena pravila i običaje, pa tako postoje određene radnje koje su dozvoljene, ali i one koje strogo zabranjene tokom Bijele nedjelje, pa tako na primjer preko Bijele nedjelje valja da se sadi bijeli luk, jer se vjeruje da će dobro roditi, bez obzira na to kakva je godina.
Bijela nedelja je i nedjelja u kojoj se ne konzumira meso, ali je dozvoljen takozvani bijeli mrs – mogu se jesti jaja i mliječni proizvodi.
Negdje je običaj i da se djeca ljuljaju na ljuljaškama, radi rodne godine i zdravlja ljudi i stoke, a na raskrsnicama se uveče obično pale vatre, koje simbolizuju početak nove agrarne godine.
Oko vatre se igra kolo, koje predstavlja staru i novu godinu, pjevaju se pesme, a momci se nadmeću u junaštvu preskačući vatru. Vatra ima i dezinfikujuće svojstvo, pa se pale i stare stvari, koje mogu biti izvor zaraze.
Zanimljivo je i to da su poklade vrijeme kada mlađi članovi porodice treba da “vode glavnu riječ”, pa se tih dana zbijaju šale, organizuju se igranke i svi se zabavljaju, prenosi Žena Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu