Društvo

Strah od recesije obara cijene crnog zlata: Evo šta nas očekuje u narednom periodu

Cijene goriva na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj u posljednje dvije sedmice pale su u prosjeku za 15 feninga, što je rezultat nekih “novih vjetrova” na globalnom naftnom tržištu, odnosno pada potražnje, ali i straha od recesije.

točenje goriva na benzinskoj pumpi
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Istakao je ovo profesor i direktor Instituta FEFA iz Beograda, generalni sekretar Nacionalnog naftnog komiteta Srbije i član Programskog komiteta Svjetskog naftnog savjeta iz Londona Goran Radosavljević analizirajući novu cjenovnu klackalicu na tržištu crnog zlata u svijetu.

Naime, iako se nakon “otvaranja” Kine, ali i odluke zemalja članica OPEK da smanje proizvodnju sirove nafte očekivalo da dođe do rasta cijena sirove nafte na 90, pa čak i 100 dolara po barelu, do toga ipak nije došlo, naprotiv, barel nafte je u posljednjih nekoliko sedmica pojeftinio za 10 dolara – sa 86, na 76 (12 odsto), što je, kako je objasnio Radosavljević, rezultat, prije svega, straha od recesije, pogotovo u glavama velikih trgovaca, ali i velikih finansijskih potresa koji su pogodili američki bankarski sektor.

Pročitajte još

– Ono što je primjetno, a nije bio slučaj u nekom ranijem periodu, jeste da je tržište postalo volativno, odnosno izuzetno osjetljivo, tako da cijene padaju i rastu neviđenom brzinom, i to u veoma kratkom periodu. Ne postoji period prilagodbe. Odmah se reaguje pa čak i na “povjetarac”. Zato je i teško reći da li će ovaj trend pada cijena biti nastavljen i u narednom periodu. To nijedan stručnjak ne može sa sigurnošću da kaže, jer ni modeli po kojima se to radi u današnjim okolnostima uglavnom nisu primjenjivi – kaže Radosavljević.

Dodaje, ako bi baš morao da se upusti u tu avanturu, onda bi prognozirao da će cijene tokom ove godine vjerovatno ostati na ovom nivou, odnosno da će neki godišnji prosjek iznositi između 82 i 84 dolara po barelu.

– Ali, da se odmah i ogradim, ne bi me začudilo ako bi došlo i do nekih novih turbulencija, upravo zbog pomenute preosjetljivosti naftnog tržišta, koje nakon rata u Ukrajini nikako da se stabilizuje, ali i raznih špekulacija velikih trgovaca i proizvođača crnog zlata koji su do sada krojili cijene. Ne treba zaboraviti da se radi o izuzetno profitabilnom poslu, o čemu svjedoče i prošlogodišnje rekordne zarade velikih naftnih igrača, ali i vlasnika benzinskih pumpi – naglašava ovaj stručnjak.

Navodi i da su potresi bankarskog sektora imali mnogo veze sa cijenama nafte jer, kako je pojasnio, strah od eventualnog bankarskog sloma prvo je prerastao u strah od šireg sloma, a onda i u strah od propasti naftnog tržišta, odnosno potražnje.

– U kolikoj mjeri će sve pomenuto uticati i na kretanje cijena na našim domaćim pumpama? Prodavci su do sada bili izuzetno oprezni, te su po automatizmu nakon rasta cijena na naftnom tržištu dizali svoje cijene, ali kada je dolazilo do pada, nisu to tako ekspresno radili zbog obazrivosti, ali vjerovatno i zbog lova u mutnom i ekstraprofita. Da zaključim, da bi došlo do značajnijeg pada cijena, tržište treba da bude stabilno bar jedan određen period. Ono što je dobro, jeste da su ove cijene značajno niže od onih prošlogodišnjih – poručio je Radosavljević.

Politika poslovanja

Prema podacima Privredne komore, u Srpskoj je u posljednjih nekoliko sedmica zabilježeno značajno pojeftinjenje goriva, te tako danas cijena dizela na pumpama iznosi između 2,35 i 2,45 KM, a benzina između 2,49 i 2,59 maraka po litru.

Kako su pojasnili, do ovih korekcija je došlo jer je cijena nafte na berzi pala, ali i zbog toga što su mnogi vlasnici pumpi promijenili dobavljača ili smanjili marže koje formiraju na osnovu svoje politike poslovanja, piše Glas Srpske.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu