Za većinu ljudi sa zdravstvenim problemima, dodaci ishrani nisu prvo rješenje koje preporučuju ljekari.
Umjesto toga, promijene u načinu ishrane i fizička aktivnost su najčešće prvi koraci. Međutim, prema analizi magazina Healthline, neki suplementi su zaista korisni, dok su drugi nepotrebni.
Dodaci ishrani koji su korisni
Vitamin D – Oko 42% ljudi ima manjak vitamina D, a gotovo ga je nemoguće unijeti u dovoljnim količinama samo iz hrane. Masna riba, gljive i obogaćeni mliječni proizvodi sadrže vitamin D, ali ne u dovoljnoj mjeri da zadovolje dnevne potrebe.
Omega-3 masne kiseline – Ove zdrave masnoće nalaze se u ribi (poput lososa) i orašastim plodovima (orasi). Ako ih ne unosite dovoljno kroz ishranu, suplementacija može pomoći u smanjenju triglicerida i ublažavanju simptoma reumatoidnog artritisa.
Vitamin B12 – Prirodno se nalazi u životinjskim proizvodima i važan je za stvaranje crvenih krvnih zrnaca, proizvodnju DNK, rad nervnog sistema i metabolizam ćelija.
Magnezijum – Prirodni mineral i četvrti najzastupljeniji mineral u tijelu. Ipak, značajan broj odraslih ne unosi dovoljno magnezijuma. Istraživanja pokazuju da suplementacija magnezijumom može pomoći u smanjenju krvnog pritiska, produženju trajanja sna, smanjenju nivoa šećera u krvi i poboljšanju raspoloženja.
Dodaci koji nisu potrebni
Zeleni prahovi – Iako izgledaju zdravo i često imaju obećavajuće tvrdnje na etiketama, većina proizvoda u prahu od zelenog povrća ne može zamijeniti stvarno povrće. Neki potrošači misle da mogu da zamijene sveže povrće sa prahom, ali to nije slučaj.
Mega doze bilo čega – Neki suplementi reklamiraju “mega doze” nutrijenata. Iako to može zvučati dobro, stručnjaci upozoravaju da ove vrste suplemenata nisu preporučljive, osim ako ljekar ne odredi drugačije.
Na primjer, previše vitamina D može izazvati probleme sa bubrezima, dok prekomjeran unos vitamina C može izazvati probavne smetnje.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu