Mnogi od nas su spremni isprobati najradikalnije dijete, odricati se omiljenih namirnica, strogo ograničavati unos kalorija i prelaziti na sumnjive režime ishrane. Međutim, težnja ka brzom gubitku kilograma često može imati ozbiljne posljedice po zdravlje.
Nutricionisti i ljekari stalno upozoravaju na posljedice koje rigorozne dijete ostavljaju po zdravlje.
1. Slabljenje imuniteta i gubitak energije
Proteini su osnovni građevni materijal našeg organizma. Oni su odgovorni za rast i regeneraciju ćelija, rad enzima i hormona, očuvanje mišićne mase i jačanje imunog sistema. Izbacivanje proteina iz ishrane dovodi do nedostatka željeza, anemije, oslabljenog imuniteta i čak pojave oteklina.
Međutim, pretjeran unos proteina može izazvati bubrežne kamence i oslabiti koštano tkivo. Ključ zdravlja je balans. Kako bi tijelo dobilo sve esencijalne aminokiseline i vitamine, u ishranu uključite ribu, meso, jaja, mliječne proizvode, mahunarke i orašaste plodove.
2. Hormonski disbalans i problemi s reproduktivnim sistemom
Zdrave masti su neophodne za funkcionisanje mozga, nervnog sistema i regulaciju hormona. Pomažu u apsorpciji vitamina A, D, E i K, podržavaju metabolizam i doprinose zdravlju reproduktivnog sistema. Izbacivanje masti iz ishrane često dovodi do hormonskog disbalansa, poremećaja menstrualnog ciklusa, nedostatka vitamina rastvorljivih u mastima i problema s nervnim sistemom.
Mnogi izbjegavaju masti, pogrešno vjerujući da su one glavni uzrok viška kilograma. U stvarnosti, prejedanje je ono što dovodi do povećanja tjelesne mase. Zdrave masti, naprotiv, podržavaju opšte zdravlje i opskrbljuju organizam energijom. Njihovi najbolji izvori su losos, sardine, avokado, orašasti plodovi, laneno i maslinovo ulje.
3. Iscrpljenost nervnog sistema i povećana razdražljivost
Ograničavanje unosa ugljikohidrata jedna je od najčešćih dijetetskih praksi, ali istovremeno i jedna od najštetnijih. Ugljikohidrati su glavni izvor energije za mozak. Njihov nedostatak dovodi do umora, slabljenja pamćenja, smanjenja koncentracije, pa čak i depresivnih stanja.
Osim toga, ugljikohidrati sadrže vitamine B grupe, magnezij, željezo i cink. Njihovo izbacivanje može uzrokovati nutritivne deficite, kao i disbalans crijevne mikroflore. Organizam ostaje bez vlakana, koja su neophodna za normalnu probavu, što može rezultirati zatvorom, nadutošću i probavnim smetnjama.
4. Kratkoročni uspjesi – dugoročni problemi
Svaka dijeta funkcioniše na principu kalorijskog deficita – to je neosporna činjenica. Međutim, čim se osoba vrati uobičajenim prehrambenim navikama, kilogrami se neminovno vraćaju. Stalne oscilacije tjelesne mase negativno utiču na metabolizam, rad srca i jetre.
Najuspješnija “dijeta” nije kratkotrajno odricanje, već zdrav odnos prema hrani, uravnotežena ishrana i izbjegavanje krajnosti.
5. Povećan rizik od kardiovaskularnih oboljenja
Dijete s visokim udjelom masti, poput keto dijete, podrazumijevaju nagli porast unosa zasićenih masti. To može dovesti do povećanja nivoa “lošeg” holesterola (LDL), što povećava rizik od ateroskleroze i srčanih oboljenja.
6. Pogoršanje hroničnih bolesti
Jedna od najpopularnijih, ali istovremeno i najopasnijih metoda mršavljenja jeste detoks na sokovima. Gubitak od 5 kilograma u sedmici može zvučati privlačno, ali ovakva ishrana često dovodi do pogoršanja gastritisa, čira na želucu, pankreatitisa i kardiovaskularnih problema. Visok udio fruktoze i kiselina u sokovima dodatno opterećuje organizam i može imati ozbiljne posljedice.
7. Smanjena gustina kostiju
Ograničen unos masti i proteina, što je česta praksa u pojedinim dijetama, može ozbiljno narušiti zdravlje kostiju. Proteini su ključni za formiranje i jačanje koštanog tkiva, dok su masti neophodne za apsorpciju vitamina topivih u mastima, poput vitamina D i K, koji igraju ključnu ulogu u održavanju koštane gustine.
Kada tijelo ne dobija ove esencijalne nutrijente, ono počinje da “posuđuje” kalcij i fosfor iz kostiju kako bi podržalo druge vitalne funkcije. Posljedica toga su oslabljene kosti, osteoporoza i povećana ranjivost zglobova.
Osim toga, stroge dijete koje isključuju mliječne proizvode ili orašaste plodove mogu dovesti do nedostatka osnovnih izvora kalcija i magnezija, što dodatno pogoršava problem.
8. Stres i poremećaji u ishrani
Svaka dijeta koja podrazumijeva stroga ograničenja neminovno dovodi do stresa. Organizam kalorijski i nutritivni deficit doživljava kao prijetnju i šalje signale upozorenja. No, pritisak ne dolazi samo iznutra, već i izvana – društveni standardi, brojke na vagi i stroga pravila koja osoba sama sebi nameće. Sve to može dovesti do nezdravog odnosa s hranom.
9. Beživotna koža, lomljiva kosa i slabi nokti
Nedostatak vitamina i minerala odmah se odražava na fizički izgled. Koža postaje suha i beživotna, kosa gubi sjaj i lako se lomi, dok nokti postaju krhki i slabi. Organizam ostaje bez esencijalnih “građevinskih materijala” potrebnih za obnavljanje tkiva.
10. Problemi s varenjem i digestivnim traktom
Ketogena, niskougljikohidratna i druge restriktivne dijete često dovode do smanjenog unosa vlakana, što rezultira zatvorom, nadutošću i nelagodom u stomaku. Vlakna su neophodna za zdravlje crijeva, a njihov nedostatak negativno utiče na crijevnu mikrofloru i pravilnost stolice.
Kako odabrati siguran pristup ishrani?
Održavajte balans. Pridržavajte se pravila 80/20 – 80% hrane neka bude nutritivno bogata, a 20% neka budu vaši omiljeni proizvodi. Na taj način ćete smanjiti stres i osigurati unos svih potrebnih nutrijenata.
Koristite metodu “zdrav tanjir”. Stručnjaci sa Harvarda preporučuju da tanjir sadrži: 50% povrća, 25% proteina i 25% složenih ugljikohidrata.
Jedite raznovrsno. Ne ograničavajte se na samo jednu grupu namirnica. Uključite u ishranu zdrave masti, proteine i ugljikohidrate, piše Ljepotaizdravlje.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu