U pitanju je drugačiji kurs o dosadašnjeg, koji je najavila nova administracija, a čiji cilj bi trebao biti da se umanji hronični problem nedostatka mjesta u javnim obdaništima. Na listama čekanja za upis u gradske vrtiće konstantno se nalazi oko 2.000 imena i do sada se ovo pitanje rješavalo gradnjom novih objekta, koji nisu uspijevali drastično da smanje ovu brojku.
Isto tako, Grad jedino izdvaja sredstva kojima se subvencioniše boravak djece u gradskim vrtićima. To je jedan od razloga što su ta mjesta toliko poželjna, jer su mjesečna izdavanja roditelja daleko manja nego kada im djete pohađa privatni vrtić.
Socijalna karta
Prema riječima gradonačelnika Draška Stanivukovića, slična praksa postoji u Beogradu i njegov cilj je da Banjaluka preuzme određene dijelove te prakse.
– Formiraće se socijalna karta, koja će utvrditi ko može i na koji način da dobija subvencije. U Banjaluci imamo imućne građane koji imaju mogućnost da plaćaju vrtić u punoj cijeni, a opet imate one roditelje koji nisu i takve grad treba da pomogne na različite načine – naveo je on.
Dodaje da će iznos pojedinačnih subvencija zavisti od imovinskog stanja roditelja. To znači da će za pojedinu djecu Grad snositi dio troška boravka u vrtiću, a za neke cjelokupnu sumu.
Za razliku od njegovih prethodnika, Stanivuković kaže da planira proširiti subvencije i na privatne vrtiće, kako bi se smanjio pritisak na javne.
– Ako postoji mogućnost da se, na primjer, neko dijete, za koje nama mjesta u javnim vrtićima, upiše u privatni, bez čekanja, a socijalna karta pokaže da ima pravo na subvenciju, grad će izdvojiti određen novac za njegov boravak u privatnom sektoru – rekao je Stanivuković.
Isplata roditelju
Ističe da će na taj način Grad u kratkom vremenskom periodu imati riješen problem nedostatka mjesta u javnim vrtićima.
– Šta je poruka grada? Ako mi čekamo da se izgrade mjesta za potencijalno 1.000 nedostajućih mjesta, trebaće nam dva mandata. Ako se odlučimo da taj novac preusmjerimo na subvencije, trebaće nam jedna godina – objasnio je Stanivuković.
Na pitanje na koji način planira da omogući da Grad subvencioniše boravak u privatnim vrtićima, Stanivuković odgovara da se “mora naći način”.
– Mi ćemo subvencionisati dijete, odnosno biće isplaćeno na ime roditelja, a ne vrtića. Oni će za njihovo dijete dobiti priliku da dobiju sredstva od Grada zato što u javnim vrtićima nema mjesta. Imate dijete koje zbog nadostatka mjesta ne može ići u javni vrtić, iako ispunjava sve uslove za prijem, a skup mu je privatni vrtić. Pored toga, želimo da uključimo privatni sektor u rješavanje ovog problema. Mi smo zahvalni privatnim vrtićima; da njih nema, pritisak na Grad bi bio ogroman – naveo je on.
Uštede
Dodaje da je za njega računica jasna, te da se nova administracija zbog toga odlučila da krene u novom pravcu.
– Za jedan objekat otprilike treba 500.000 KM i pola godine da se izgradi. Šta time dobijete? Otprilike oko 100 mjesta. Sa pola miliona KM u šest mjeseci može da se pokrije dosta subvencija za djecu – rekao je on.
Ističe da bi sredstva za subvencije trebala biti obezbijeđena kroz planirane uštede u ovom, ali i narednim budžetima Grada.
Iako će se ova administracija više koncentrisati na subvencije za boravak djece u vrtiću, a manje na izgradnju, Stanivuković poručuje da Grad ne planira odustati od gradnje novih objekata.
– Grad i treba da se bavi izgradnjom vrtića, ali to je dugotrajan proces. Za to niko nije kriv, ni prethodni gradonačelnik, ni onaj prije njega. Gradnja će ići nekim svojim tokom, ali važno je da pojedine generacije ne ispaštaju, dok se čeka da se izgradi dovoljno objekata za vrtiće – naveo je Stanivuković.
Ekonomska cijena
Prema posljednjim raspoloživim informacijama, u sastavu Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje ima oko 26 objekata. Od tog broja 17 je izgrađeno od 1949. do 1986. godine. Nakon toga je nastupio period dugog zatišja, jer su preostali izgrađeni tek poslije 2011, i to najveći broj u prethodnih nekoliko godina.
Radovi su, pored gradnje novih objekata, obuhvatali i proširenje postojećih, kao što su vrtić “Kolibri” u Lazarevu, te “Ježeva kućica” u centru grada. Sa svim tim radovima obezbijeđeno je više stotina novih mjesta u gradskim vrtićima. I pored te gradnje, liste s djecom koja su se nalazila „na čekanju“ za upis su manje-više bile iste.
U odabiru vrtića za Banjalučane je sigurno bitna i cijena. Tako roditelji s jednim djetetom u javnom vrtiću mjesečno trebaju platiti 165 KM, i ta cijena se godinama nije mijenjala. Ostatak do ekonomske cijene, koja je u 2019. godini iznosila oko 380 KM, subvencioniše Grad Banjaluka. Za one porodice koji imaju više upisanih mališana ili ako pripadaju određenim kategorijama ta cijena je još manja.
Podaci za 2020. godinu još nisu poznati, ali prema informacijama iz 2019. godine u Centru je boravilo prosječno mjesečno 2.211 djece, a po mališanu prosječno je naplaćeno po 127,15 KM. Boravak mališana u privatnim obdaništima mjesečno košta od oko 200 KM pa naviše.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu