Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

SUMRAK PRAVOSUĐA U SRPSKOJ Tužilaštva aljkava za kriminalce, surova prema siromašnima

Politika
Autor:

Foto: Goran Šurlan/RAS Srbija

Tužilaštva u Republici Srpskoj ne štite prava građana na način propisan zakonom o čemu svjedoče brojni primjeri iz prakse.

Podsjećanja radi i da bude što jasnije, građani su ti koji plaćaju tužioce, a javni tužioci su oni koji ne zastupaju interese građana koji im obezbjeđuju plate. Jednostavno je, dakle, ko kome i ko je koga.

Primjera u kojima svu jačinu domaćeg pravosudnog sistema i kazni osjete oni koji zbog neimaštine ne plaćaju struju ili u šumi odrežu par metara drva kako bi se ogrijali je previše da bi o njima govorili kao o izdvojenim slučajevima. S druge strane su postupci protiv organizovanih kriminalnih grupa, koji padaju zbog kardinalnih propusta u istragama, a zbog kojih niko od tužilaca nije odgovarao.

Niko još nije odgovarao ni za katastrofalne propuste u istrazi ubistva Davida Dragičevića, propusta koji su doveli do toga da je još uvijek nerasvijetljeno i ubistvo banjalučkog inženjera Milana Vukelića, ali i više od 20 drugih nerasvijetljenih ubistava u kojima je svima zajedničko jedno – traljava istraga.

No, sve propuste domaćeg, reformisanog pravosudnog sistema na najteži način osjetile su i osjećaju žrtve ili oštećeni, odnosno njihovi najbliži.

Advokat Jovana Kisin navodi da su tužilaštva dužna da štite prava svih građana na jednak način, ali da u praksi uvijek ima izuzetaka.

– Samim tim što su tužilaštva javni organ, naravno, finansiraju se iz budžeta i dužni su po Zakonu o javnim tužilaštvima i Ustavu RS da štite prava svih građana na jednak način, jer je jednakost pred zakonom/sudom ili drugim državnim organom zagarantovana Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. U praksi uvijek ima izuzetaka od onog kako bi trebalo da bude i kako je propisano da bi trebalo biti, s tim što je kod Tužilaštva otežan postupak pritužbi i prijava na rad samih tužilaca u slučaju kada se ova jednakost ne poštuje – smatra Kisin.

Foto: Milkica Milojević/RAS Srbija

Jovana Kisin

Dodaje da se problemi ne javljaju samo u radu Tužilaštva već i u propisanim zakonskim rješenjima, koje bi kako navodi, trebalo mijenjati, pogotovo kada je u pitanju položaj oštećenih u krivičnom postupku.

– Kod loših zakonskih rješenja glavna odgovornost je na parlamentarcima koji su izabrani da predstavljaju narod u zakonodavnom tijelu, da bi bili u mogućnosti da reaguju na loša zakonska rješenja i predlažu bolja – izjavila je Kisin.

Smatra kako tretman tužilaštva treba i mora biti isti prema svakom ko je oštećen nekim krivičnim djelom i tu ne smije biti izuzetaka.

– Nažalost, prema važećem Zakonu o krivičnom postupku oštećenom su u potpunosti limitirana prava učešća u samom postupku, te bi se pod hitno trebalo raditi na tom dijelu problema, dakle pristupiti izmjeni zakona koji bi omogućio veća prava i učešće oštećenog u krivičnom postupku, a potom strogo kontrolisati rad Tužilaštva u smislu pridržavanja takvih zakonskih rješenja – istakla je advokat Jovana Kisin.

Ujedno je podsjetila na nedavnu odluku Ustavnog suda u predmetu N. Ćorda u kojem je ukazano na neefikasnost i neblagovremenost Tužilaštva i dosuđena naknada štete apelantu koja je pričinjena takvim radom. Podsjećanja radi, Ustavni sud BiH donio je presudu po kojoj je Vlada Republike Srpske dužna da, zbog nerada i traljave istrage banjalučkog Okružnog javnog tužilaštva i policije, isplati odštetu od 5.000 KM Branku Ćordi, koji više od 25 godina bezuspješno traga za istinom o ubistvu svog brata Neđe Ćorde.

Advokat Ifet Feraget takođe ističe da tužilaštva ne štite prava običnih građana.

– Mi smo zemlja s najvećim brojem žrtava, kako u periodu rata, tako i danas, kada stanovništvo masovno odlazi iz zemlje. Zakon, ovakav kakav jeste, vezao nam je ruke, a ljudi kao što su Muriz Memić i Davor Dragičević nemaju nikakva prava – izjavio je Feraget.

Jedini način na koji bi stvari krenule nabolje jeste buđenje svijesti kod građana.

– Ovakvo stanje će potrajati sve dok građani ne budu rekli “dosta je više” – istakao je Feraget.

Dodaje i kako suština problema leži u tome što ne postoji efikasna kontrola rada pravosuđa, te transparentnost u radu, koji je, kako navodi advokat, odličan lijek za korupciju.

Strah od sistema

Kada bi svaki tužilac odgovarao za ono što radi, u pravom smislu riječi, onda ne bi imali situaciju da neko ko utaji milion maraka i ošteti Republiku Srpsku bude osuđen na novčanu kaznu od nekoliko hiljada KM. Ne bi imali situaciju da zbog katastrofalnih propusta u istragama padaju optužnice za ubistva, organizovani kriminal i korupciju.

Ukratko, ne bi imali izopačeni sistem u kojem živimo danas i iz kojeg porodice bježe, ne da bi zaradile novac u inostranstvu, već da bi spasile živote svoje djece.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO