Rezerve plina u EU trenutačno su popunjene 71 posto, oko devet posto manje od cilja koji je EU postavio ranije ovog ljeta do 1. novembra.
Zemlje članice obavezale su se smanjiti svoju potražnju za plinom za 15 posto do marta kao dio mjera.
Ulozi nisu svi isti širom EU. U Njemačkoj bi zatvaranje ruskog plina teško pogodilo industriju i uticalo na mogućnost ljudi da griju svoje domove.
U Švedskoj i Finskoj, gdje plin čini manji udio u ukupnoj energetskoj shemi, uticaj bi bio manje drastičan.
Brojne rizične zemlje, uključujući Njemačku i Francusku, donijele su planove za smanjenje potrošnje energije. To će imati “veliki uticaj” na smanjenje potrošnje u EU, rekao je Antonin Čapelot, politički lider nevladine organizacije Koalicija za uštedu energije.
Naglasio je da će osim trenutnih mjera usmjerenih na preživljavanje zime, vlade takođe morati poduzeti dugoročne korake, na primjer renoviranje zgrada kako bi bile energetski učinkovitije i prelazak na ekološki prihvatljivije tehnologije centralnog grijanja.
Šef energetskog instituta u Hrvatskoj: Plan redukcije je pripremljen
Hrvatska je svoj plan već pripremila. Dražen Jakšić, šef instituta Hrvoje Požar to je potvrdio i komentarisao kakvi se scenariji očekuju najesen.
– Treba pozvati sve građane u što većem broju, ali i preduzetnike, na mjere štednje. Nikad nije bilo važnije štedjeti energiju nego sada, kako bismo na zimu mogli izbjeći redukcije, da bi akumulacije bile punije i kako bi skladišta plina bila što punija – rekao je Jakšić.
Objasnio je i kako će se redukcije provoditi, bude li ih bilo.
– One se provode prema planu pripravnosti na rizike, koji je izrađen od strane operatora prenosnog i distribucijskog sistema, trenutno je na odobrenju Evropske komisije i on će definisati detaljnije kako bi eventualne redukcije išle.
– Kod nas dugi niz godina nije bilo redukcija električne energije i nadamo se da nećemo doći u takvu situaciju. Za vrijeme rata je Dalmacija bila odsječena pa su postojale redukcije u određeno doba dana, ali plan redukcije je pripremljen i bit će objavljen kad ga objavi Evropska komisija – rekao je Jakšić.
Regilacija Evropske komisije poziva na smanjenje potrošnje plina od 15 posto u zimskom razdoblju i daje zemljama članicama da same odrede mjere koje bi trebale doći do toga cilja.
Dosadašnje mjere i planove pojedinih EU zemalja analizirao je i nabrojao Politiko.
Francuska
Francuska je sredinom jula objavila plan “energetskog otrežnjenja”. Većina mjera još je u fazi nacrta i predviđeno je da budu predstavljene krajem septembra. Agnes Pnier-Runačer, ministarka energetske tranzicije, upozorila je da vlasti namjeravaju zabraniti trgovinama da ostavljaju otvorena vrata dok rade klime i grijanje.
Također, u planu je zabrana rada svjetlećih reklama u svim gradovima između jedan i šest ujutro. Ta mjera već je uvedena u gradovima s manje od 800.000 stanovnika. Pariz očekuje novim planom smanjiti potrošnju energije za 10 posto u poređenju sa 2019. do 2024. godine. Francuska oko petine prirodnog plina uvozi iz Rusije.
Španija
Španija je krenula radikalnijim pristupom od ostalih zemalja EU. Već je izdala dekret kojim su firme obavezne klimatizaciju staviti na 27 stepeni Celzijusovih ljeti, a grijanje na 19 stepeni u nadolazećoj zimi.
Vlada je naredila trgovinama da ugrade automatske brave kako bi se spriječilo da vrata ostanu otvorena dok grijanje radi te takođe da izlozi budu u mraku od 22 sata.Domaćinstva zasad nisu obavezna poštivati ove mjere.
Španija od Rusije dobiva samo oko 10 posto plina. Ali uprkos tome španski stav je da mjerama može kratkoročno smanjiti potrošnju za plinom i naftom za pet posto, što bi ih približilo cilju o smanjenju potrošnje energije za sedam posto do marta iduće godine.
Njemačka
Njemačka je najveći zavisnik od ruskog plina i jedan od najglasnijih zagovornika ušteda. Međutim, još nema obavezujući plan za smanjenje potrošnje energije. Krajem jula izdan je niz preporuka, od kojih će neke postati pravno obavezujuće.
Vlada je pozvala javne i poslovne zgrade da prestanu grijati “prostorije u kojima ljudi ne provode većinu vremena”, poput hodnika i velikih dvorana. Na štednju su pozvane velike industrije, ali i domaćinstva i to tako da održavanju minimalnu temperaturu u stanovima.
Robert Habek, njemački ministar privrede, prošle je sedmice najavio nove propise koji će se ticati uštede energije. Grijanje će u javnim zgradama biti dopušteno na maksimalno 19 stepeni Celzijusovih, zgrade i spomenici neće biti osvijetljeni noću, kao ni reklamni panoi.
Kako nema zajedničkih propisa, brojni njemački gradovi i pokrajine donijeli su vlastite mjere, poput redukcije ulične rasvjete i postavljanja ograničenja temperature u javnim zgradama. Berlin će ugasiti reflektore koji osvjetljavaju 200 povijesnih zgrada i spomenika, dok je Bavarska objavila vlastiti plan za uštedu energije u zgradama javne uprave.
Italija
Kao i Njemačka, Italija je veliki zavisnik od ruskog plina s oko 40 posto uvezenog iz Moskve prošle godine. Također, nije donesen nikakav zajednički plan. Ministar ekološke tranzicije Roberto Cinjolani izjavio je da neće biti drakonskih mjera smanjenja potrošnje, ali onda je vlada u julu objavila da izrađuje hitni plan štednje koji bi mogao uključivati ograničenje grijanja na 19 stupnjeva Celzijusovih zimi i hlađenja na 27 ljeti, smanjenje ulične rasvjete noću i rano zatvaranje trgovina.
Talijanski plan je smanjiti potražnju za plinom za sedam posto do marta iduće godine, djelimično povećanjem proizvodnje energije na ugljen. Cinjolani je uvjeren da Italija neće imati problema do februara, čak i ako Rusija u potpunosti zatvori isporuku plina.
Poljska
Poljska nije donijela nacionalni plan za uštedu energije. Tamo je isporuka ruskog plina već obustavljena, a Poljake više muči nestašica uglja. Premijer Mateus Moravicki u julu je apelovao na građane da što bolje izoluju svoje domove prije sezone grijanja.
Najavio je da će država dati milijarde za subvencije domaćinstvima za bolju izolaciju i kupnju čistijih sistema grijanja. Energetski stručnjaci se boje da će zemlji ove zime nedostajati između jedan do dva miliona tona uglja.
Poljska je do sad oko 40 posto svojih potreba za plinom zadovoljavala ruskim uvozom, ali plin drži devet posto udjela u njihovoj energetskoj korpi.
Češka
Zasad je izdan samo “priručnik” za uštedu energije za građane. Navodno su u pripremi izmjene propisa, uključujući skraćivanje službene sezone grijanja s kojom se reguliše vremensko razdoblje u kojem se toplotna energija mora isporučiti zgradama.
Češka je gotovo u potpunosti zavisna o ruskom plinu, pri čemu većina odlazi u industriju, a otprilike jedna četvrtina koristi se za grijanje domaćinstava. Prosječna potrošnja plina po stanovniku je 20 posto viša od prosjeka EU, što znači da bi smanjenje potražnje moglo imati ogroman uticaj.
Češka je najavila da će povećati proizvodnju uglja u slučaju nužde, a sada očekuje veće isporuke ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz Nizozemske, piše Index.hr.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu