Na taj način, strahuju neki posmatrači, ne ostavljaju ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu nikakvog izbora osim da se preda ili udvostruči ulog. To povećava šansu da rat u Ukrajini preraste u globalni sukob.
Bajden je u četvrtak pozvao Кongres da obezbijedi 33 milijarde dolara dodatne vojne, ekonomske i humanitarne pomoći Ukrajini – više nego dvostruko od prethodnog iznosa – i rekao da time šalje jasnu poruku Putinu: “Nikada nećete uspjeti da dominirate Ukrajinom“. Pored toga, rekao je Bajden, nova politika ima za cilj “kažnjavanje ruske agresije i smanjenje rizika od budućih sukoba”.
To je uslijedilo nakon jednako jasne deklaracije američkog ministra odbrane Lojda Ostina, koji je poslije sastanka sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Кijevu rekao da je cilj Amerike da dugoročno smanji moć Rusije, tako da ona nema “sposobnost da ponovi svoj vojni napad na Ukrajinu”.
– Želimo da vidimo Rusiju oslabljenu do te mjere da ne može da uradi stvari koje je uradila u invaziji na Ukrajinu – rekao je Ostin u slijetanju u Poljsku.
Promjena je bila ono što je navelo ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova da nakon toga izjavi da su Vašington i Zapad ušli u “posrednički“ rat sa Rusijom, rizikujući još jedan svjetski rat koji bi, upozorio je Lavrov, mogao da preraste u nuklearni.
– Opasnost je ozbiljna, stvarna. I ne smijemo to potcijeniti – rekao je Lavrov.
Putin je takođe ove nedjelje ponovo sugerisao, kao i više puta od početka invazije 24. februara, da je dalje otvorena mogućnost upotrebe nuklearnog oružja protiv NATO, rekavši: “Imamo sve instrumente da odgovorimo na direktnu prijetnju Rusiji, kojima se niko drugi ne može pohvaliti. I koristićemo ih, ako bude trebalo”.
Novi agresivni pristup Amerike dobio je pohvale sa mnogih strana, posebno od sadašnjih i bivših zvaničnika NATO-a koji insistiraju da su ruske nuklearne kontrapretnje samo prazna retorika.
– To je jedini način da se ide naprijed. Po Putinovom mišljenju, to nema ništa ne mijenja, jer bi on tvrdio da je zapadna politika ionako da oslabi Rusiju. Pa zašto ne govoriti otvoreno o tome? Greška koju smo napravili u prošlosti bila je potcjenjivanje ambicija Putina. Istovremeno, precijenili smo snagu ruske vojske – rekao je bivši generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen za “Forin polisi”.
Kako piše američki medij, strategija Vašingtona i NATO djelimično je zasnovana na uspjehu Ukrajine na bojnom polju protiv ruskih snaga, koje su bile primorane da smanje svoje ambicije od potpunog preuzimanja Ukrajine do napada na njene istočne i južne dijelove. Saveznici u NATO, uključujući Njemačku, koja se do ove nedelje uzdržavala od slanja teškog ofanzivnog naoružanja u Ukrajinu, pojačali su svoju pomoć kao odgovor. Nemački kancelar Olaf Šolc, pod političkim pritiskom u zemlji i inostranstvu, najavio je ranije ove nedjelje da će Ukrajini obezbijediti 50 protivvazdušnih tenkova.
Sa druge strane, mnogi, čak i u zvaničnim krugovima u Vašingtonu, postavljaju pitanje da li je politika slabljenja Rusije dobra ideja.
Eksperti su izrazili zabrinutost da Amerika i Zapad u stvari prelaze upravo one crvene linije koje su do sada izbjegavali. Tokom većeg dijela dvomjesečnog sukoba, Bajden je odbijao da odobri bilo kakvu vojnu podršku, poput velikog ofanzivnog oružja ili uspostavljanja zone zabrane letova, koja bi mogla da se shvati otvaranje direktnog sukoba sa Rusijom.
Sada, neki posmatrači brinu da dodatnom pomoći i oštrijim ekonomskim sankcijama američki predsjednik tera Putina u ćošak u kome može samo da se snažnije bori ili da se preda.
Drugi scenario bi značio da Putin mora da odustane od cilja da ojača Rusiju protiv Zapada. Ipak, to je malo vjerovatno.
– U očima Кremlja Zapad želi da slomi Rusiju. Ranije je to bilo neizrečeno. Sada se govori. Ako ovo kombinujete sa Bajdenovim komentarima prošlog mjeseca, da “ovaj Putin ne može da ostane na vlasti“, sve to pretvara ovaj teritorijalni rat u širu konfrontaciju i pregovore o okončanju rat u Ukrajini čini daleko težim ili čak nemogućim – rekao je Šon Monagan, stručnjak za Evropu u Centru za strateške i međunarodne studije.
Džordž Bibi, bivši šef ruske analize za CIA, rekao je da Bajdenova administracija zaboravlja da je “najvažniji nacionalni interes izbjegavanje nuklearnog sukoba sa Rusijom“. On je dodao da “Rusi imaju mogućnost da se postaraju da svi drugi izgube ako i oni izgube”.
– I to je možda pravac kojim idemo. To je opasan ugao za skretanje – kazao je.
Možda je najzabrinjavajući razvoj događaja to što se čini da više ne postoji mogućnost izlaska iz rata putem pregovora – uprkos Putinovoj izjavi generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Antoniju Guterešu da se i dalje nada takvom rješenju.
– Jedna je stvar voditi politiku slabljenja Putina, a sasvim druga to reći naglas. Moramo da pronađemo način da Putin postigne političko rješenje, tako da možda nije mudro to iznositi – rekao je jedan visoki evropski diplomata, želeći da ostane anoniman.
– Postaje sve opasnije – smatra Čarls Кupčan, bivši visoki američki zvaničnik, a sada predavač međunarodnih odnosa na Univerzitetu Džordžtaun.
– Moramo da počnemo da se udaljavamo od koplja i protivtenkovskih projektila i da razgovaramo o političkom kraju. Moramo pronaći način da nekako diskretno prenesemo Rusima da bismo bili voljni da ublažimo sankcije u kontekstu međunarodnog rešenja. Smanjenje vojne pomoći Ukrajini takođe bi se moglo koristiti kao poluga – kazao je.
Ipak, svaki takav pregovor izgleda manje vjerovatan nego ikad. Čini se da se obje strane spremaju za dugu borbu. Nakon sastanka sa Putinom i Lavrovom u utorak, Gutereš je priznao da skori prekid vatre nije u planu i da se rat “neće završiti na sastancima“.
Prije samo mjesec dana Zelenski je iznio ideju o neutralnosti Ukrajine i sugerisao je da treba priznati separatističke snage u istočnoj Ukrajini. Ali Zelenski je od tada rekao predsjedniku Evropskog savjeta Šarlu Mišelu da je ukrajinsko javno mnjenje protiv pregovora i da je za nastavak rata.
U međuvremenu, Finska i Švedska su nagovijestile da su zainteresovane za pridruživanje NATO savezu, prekidajući svoju dugogodišnju politiku nesvrstanosti i potencijalno stvarajući novo opasno okruženje duž severne granice Rusije. To bi zadalo razarajući udarac Putinu, koji je često navodio širenje NATO na istok kao razlog za njegovu invaziju na Ukrajinu.
I malo je izgleda da će se bilo koja od ovih tenzija uskoro smiriti. Ostin je ove nedjelje takođe sazvao “Кontakt grupu za Ukrajinu“ od 40 zemalja koja se priprema za ono što je predsjednik Zajedničkog generalštaba Mark Mili rekao da je verovatno “dugotrajan sukob“ koji će se “barem meriti godinama“, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu