U središtu skandala je Dejvid Raš, donedavno visoki dužnosnik CIA, uhapšen pod optužbom da je iz svoje kancelarije izneo zlatne poluge vrijedne 40 miliona dolara. Slučaj je otvorio Pandorinu kutiju, piše The Wall Street Journal.
Dejvid Raš (49), viši nadzornik u odjeljenju za nauku i tehnologiju agencije, vodio je strogo povjerljivi obavještajni program koji je Kongres odobrio prije nekoliko godina kako bi koristio velike količine novca za dobijanje ključnih informacija o američkim protivnicima. Prema riječima upoznatih ljudi, imao je čin koji je u CIA ekvivalent vojnog generala.
Slučaj je bacio svjetlo na način na koji agencija posluje, a neki bivši zaposlenici CIA rekli su da će neizbježno izaći na površinu detalji legitimnih tajnih operacija koje je vodio. Dejvid Raš je američka verzija slučaja Željka Dolačkog, hrvatskog policajca koji je krao novac i zlato iz sefa u sjedištu zagrebačke policije. Samo što je Raš krao na “entu” potenciju u odnosu na Dolačkog. A zlatne poluge iznosio je malo po malo iz vlastite kancelarije.
Prema sudskim dokumentima i FBI-ju, Raš je od kraja 2025. do početka 2026. podnosio zahtjeve za velike količine zlata i strane valute, tvrdeći da su potrebni za službene operacije i troškove povezane s njegovim radom. Istražioci tvrde da je tako pribavio više od 300 zlatnih poluga vrijednih preko 40 miliona dolara, a zatim ih držao u svojoj kući u Virdžiniji, piše Gardijan.
Raš se nedavno pojavio se pred sudom u Virdžiniji neobrijan, u tamnozelenom zatvorskom kombinezonu s natpisom „Zatvorenik Aleksandrije“. Bezizražajno je posmatrao pravnu bitku između tužioca i svog advokata o tome treba li ostati u pritvoru do početka suđenja. Pomoćnik američkog tužioca Gevin Tisdejl nije birao riječi, nazvavši Raša majstorom manipulacije, koji je lagao o gotovo svakom aspektu svoje profesionalne karijere. Sudija Vilijam Ficpatrik se na kraju priklonio argumentima tužilaštva i odredio da Raš ostane u pritvorskom centru u Aleksandriji.
– On je u drugačijoj poziciji od većine ljudi – istakao je sudija Ficpatrik, navodeći visok rizik od bijega i opasnost koju bi mogao predstavljati za zajednicu.
Njegov advokat, Džesika Karmajkl, argumentovala je da bi ga trebalo pustiti na slobodu, ističući da je formalno optužen samo po jednoj tački za krađu javnih sredstava, i to u kontekstu prevare s radnim satima u vrijednosti od oko 65.000 dolara. Naglasila je njegovu saradnju s agentima FBI prilikom pretrage doma te činjenicu da su sve zlatne poluge za koje se tereti pronađene i vraćene. Karmajkl je takođe otkrila da njen klijent boravi u samici zbog medijske pažnje, s dopuštenim izlaskom od samo dva sata dnevno.
Istraga je otkrila ono što se čini kao nevjerovatno drzak plan. Raš je, prema navodima istražilaca, iskoristio najdublje slojeve tajnosti unutar CIA kako bi stvorio potpuno lažni, ultratajni obavještajni program. U svijetu špijunaže, takvi se projekti nazivaju „programi posebnog pristupa“ (Special Access Program – SAP), protokol koji strogo ograničava informacije čak i za osoblje s najvišim bezbjednosnim dozvolama. Pristup imaju samo oni koji „apsolutno moraju znati“.
Raš je navodno iskoristio tu auru tajnosti da u svoj izmišljeni program „uvede“ dvoje kolega, čime ih je obavezao na ćutanje prema bilo kome drugom unutar agencije. Potom je, kako tvrde izvori upoznati s istragom, jednog od njih uvjerio da prebaci milione dolara na račun lažnog programa putem falsifikovanog vladinog ugovora. Na papiru, program se bavio planovima za „kontinuitet vladinih operacija“, odnosno scenarijima koji bi osigurali funkcionisanje američke vlade u slučaju nuklearnog rata ili druge kataklizme.
Pitanja o tome da li su njegove kolege znale za prevaru ili su bili nesvjesni suučesnici u ovoj šemi, kao i kako je uopšte uspio stvoriti tako visoko klasifikovanu operaciju bez nadzora, ostaju otvorena i predstavljaju ogroman problem za CIA. Hapšenje je pokrenulo i dubinsku provjeru Rašove prošlosti, koja se, prema sudskim dokumentima, pokazala kao kula od karata. Njegova karijera u CIA, koja je trajala 17 godina, navodno je započela i gradila se na nizu bezočnih laži. U agenciju se pokušao zaposliti tri puta. Prilikom prve prijave lažno je naveo da je diplomirao na Sveučilištu Klemson 2000. godine. U drugoj je dodao i magisterij s Politehničkog instituta Renseler. Treći pokušaj 2009. bio je uspješan, a tada je svojim lažnim diplomama pridodao i sertifikat iz američke mornaričke škole za testne pilote.
Istražioci su utvrdili da ništa od toga nije istina. Registri oba sveučilišta potvrdili su da Raš nikada nije bio njihov student, a Savezna uprava za vazduhoplovstvo nema zabilježenu nikakvu pilotsku dozvolu na njegovo ime. Međutim, laži se tu nisu zaustavile. Tokom godina, prijavljujući se za unapređenja, tvrdio je da je bio savjetnik za diplomske radove na Tehnološkom institutu vazduhoplovnih snaga te da je bio direktor testiranja za združenu vojno-mornaričku organizaciju sa 145 ljudi i 18 letjelica. Na osnovu lažne tvrdnje da je bio rezervni oficir u mornarici, godinama je nezakonito prijavljivao sate za vojni dopust, čime je, prema optužnici, pronevjerio oko 77.000 dolara direktno od poreskih obveznika.
Činjenica da je čovjek s potpuno izmišljenom biografijom mogao ne samo ući u CIA, već i napredovati do visokog položaja s pristupom najstrožim tajnama, šokirala je obavještajnu zajednicu.
Afera Raš izazvala je potres u sjedištu CIA u Lengliju. Nekoliko viših dužnosnika koji su nadzirali Raša stavljeno je na administrativni dopust dok traje interna istraga, koja teče paralelno s onom FBI. Slučaj je nametnuo bolna pitanja o efikasnosti vladinih procesa provjere kandidata za poslove koji zahtijevaju pristup tajnama od nacionalne važnosti. Kako je moguće da sistem koji bi trebao biti hermetičan propusti tako očite i brojne neistine?
Dodatnu dimenziju priči daje i Rašova povezanost sa Stivom Fajnbergom, zamjenikom ministra odbrane i osnivačem privatne investicijske firme Cerberus Capital Management. Prema četvoro ljudi upoznatih s njihovim odnosom, Raš je dobio zadatak oficira za vezu s Ministarstvom odbrane za osjetljivi program nuklearnih podmornica upravo na Fajnbergov zahtjev. Fajnberg, koji nije optužen ni za kakve nezakonitosti, bio je i veliki donator uspješnih kampanja predsjednika Donalda Trampa. Portparol Pentagona, Šon Parnel, oštro je demantovao da su Raš i Fajnberg imali bilo kakav blizak odnos.
U međuvremenu, FBI-eva racija u Rašovom domu u otmjenom predgrađu Virdžinije 18. maja otkrila je pravo blago: 303 zlatne poluge, svaka teška oko kilogram, vrijedne oko 40 miliona dolara, zatim 2 miliona dolara u gotovini i kolekciju od 35 luksuznih satova, većinom marke „roleks“.
Prema sudskim spisima, Raš je počeo podnositi zahtjeve za isplatu velikih količina strane valute i zlata za „radne troškove“ u novembru prethodne godine. CIA je pokrenula internu istragu nakon što provjera njegovog kancelarijskog skladišta pokazala da se tamo nalazi samo dio novca koji je zadužio. Ubrzo nakon toga, direktor CIA Džon Ratklif predao je slučaj FBI, pokrenuvši lavinu koja sada prijeti ne samo karijeri jednog čovjeka, već i ugledu i bezbjednosnim procedurama jedne od najmoćnijih obavještajnih agencija na svijetu, piše express.24sata.hr.
Bonus video
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.