Prema izlaznim anketama, ubjedljivo je pobijedila desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) sa čak 44,5 odsto glasova. U poređenju sa prošlim izborima, to je rast od skoro 24 procentna poena.
S druge strane, Hrišćansko-demokratska unija (CDU) doživjela je slom i osvojila samo 18,5 odsto glasova. Izlaznost je bila čak 80 odsto.
Zigmund uzvikuje: Ispisali smo istoriju!
Glavni kandidat AfD-a Ulrih Zigmund proglasio je izborni rezultat svoje stranke u saveznoj pokrajini Saksonija-Anhalt uspješnim. Na pitanje novinara ARD-a da li će postati premijer, Zigmund je odgovorio da se na to u 18 časova još ne može odgovoriti.
Zigmund je poručio da su ostvarili upravo ono što su namjeravali.
– Ispisali smo istoriju u ovoj zemlji – izjavio je.
Radikalne mjere
Ova pobjeda mogla bi ozbiljno da promijeni njemačku politiku. AfD je stranka koju veliki dio njemačke javnosti doživljava kao krajnje desničarsku, a njeni članovi su više puta izazivali kontroverze odnosom prema nacističkoj prošlosti.
Ogranak AfD-a u Saksoniji-Anhaltu njemačka Služba za zaštitu ustava klasifikovala je kao potvrđeno desno-ekstremističku organizaciju.
Istovremeno, savezna kopredsjednica stranke Alis Vajdel zagovara izlazak iz evrozone i Šengena, kao i znatno strožu migracionu politiku.
Dio toga treba posmatrati i kao političku poruku biračima, a neke poteze bilo bi veoma teško sprovesti, ali činjenica da se o takvim idejama ozbiljno govori pokazuje koliko bi Njemačka mogla da se promijeni.
Kako piše njemački portal „The Local“, AfD-ov stodnevni program za Saksoniju-Anhalt poziva na deportacije „od prvog minuta“, proširenje pritvorskih centara za deportacije i stvaranje posebnih odjeljenja za djecu migranata.
Program takođe poziva na uklanjanje zastava duginih boja iz škola, promovisanje njemačkih nacionalnih simbola i formiranje parlamentarnog odbora za istragu politike iz doba koronavirusa.
Ko je Ulrih Zigmund?
Ulrih Zigmund rođen je 25. oktobra 1990. godine u Havelbergu u Saksoniji-Anhaltu. Po struci je trgovac u veleprodaji i spoljnoj trgovini, a potom je studirao poslovnu psihologiju i poslovnu administraciju, gdje je stekao diplomu.
Prije ulaska u visoku politiku radio je u veleprodaji i na poslovima prodaje u jednoj berlinskoj očnoj klinici, a od 2014. godine vodi sopstveni posao u oblasti marketinga.
U politiku je ušao još 2008. godine kao član CDU-a, ali je šest godina kasnije prešao u AfD, između ostalog i zbog neslaganja sa politikom evrozone. U pokrajinski parlament Saksonije-Anhalt prvi put je ušao 2016. godine, a mandat je ponovo osvojio 2021. godine.
Od 2022. godine jedan je od lidera poslaničke grupe AfD-a u pokrajinskom parlamentu. Zigmund kaže da mu je idol Oto fon Bizmark. Portret takozvanog „gvozdenog kancelara“ visi u njegovoj kancelariji u Magdeburgu, piše „Index.hr“.
Kontroverzne izjave i sporni pozdrav
Na skupovima AfD-a koristi uzvik „Sieg!“, na koji okupljeni odgovaraju „Mund!“. Riječ je o igri riječi izvedenoj iz njegovog prezimena koja neizbježno podsjeća na „Sieg Heil“ (Zig hajl), nacistički pozdrav. Zigmund je branio takav način skandiranja i kritikovao njemačka ograničenja upotrebe nacističkih parola, poručujući da ne želi „jezičku policiju“.
Der offizielle Werbefilm zur historischen Landtagswahl in Sachsen-Anhalt.Lasst uns Geschichte schreiben! pic.twitter.com/XjAbmQvXif
— Ulrich Siegmund (@UlrichSiegmund) August 23, 2026
Još direktniji je bio kada su ga pitali o Holokaustu. Na pitanje da li su zločini počinjeni tokom Holokausta najgori zločini u istoriji, rekao je da je takvo tumačenje „pretežno i potpuno odvojeno od stvarnosti“, dok je u drugoj izjavi naveo da to ne može da procijeni jer „ne može da obuhvati cijelo čovječanstvo“.
Veze sa krajnjom desnicom
Zigmundova povezanost sa krajnjom desnicom nije ostala samo na kontroverznim izjavama. U novembru 2023. godine učestvovao je na sastanku u Potsdamu na kojem su se okupili političari AfD-a i predstavnici krajnje desnice, među kojima i Austrijanac Martin Zelner, jedan od vodećih ljudi Identitarnog pokreta.
Razgovaralo se o takozvanoj „remigraciji“, konceptu krajnje desnice koji počiva na ideji zamjene domaćeg stanovništva migrantskim stanovništvom i zagovara povratak velikog broja migranata u zemlje porijekla.
Prema istraživanju portala „Korektiv“, Zigmund je u Potsdamu iznio i konkretne planove za Saksoniju-Anhalt. Govorio je da izgled ulica mora da se promijeni „u vrlo kratkom roku“, da treba „pritisnuti strane restorane“ i da bi život u pokrajini za „tu klijentelu trebalo učiniti što neprivlačnijim“.
Zigmund je demantovao optužbe protiv sebe. Nije komentarisao koncept „remigracije“, ali je jasno stavio do znanja da ne namjerava da „ilegalno deportuje ljude“.
Zbog učešća na tom sastanku, 2024. godine je smijenjen sa mjesta predsjednika jednog odbora u pokrajinskom parlamentu, ali je evidentno da ga ta smjena nije politički zaustavila.
Ekstremistička prošlost saradnika
Prema izvještajima „Špigla“, nekoliko ljudi koji danas sarađuju sa Zigmundom ima prošlost u ekstremističkim organizacijama. Među njima su bivši članovi Heimattreue Deutsche Jugend (HDJ), neonacističke omladinske organizacije koja je u Njemačkoj zabranjena 2009. godine zbog ideoloških veza sa nacionalsocijalizmom.
Der neue SPIEGEL ist da:
📍 Sachsen-Anhalt: Warum ist AfD-Mann Siegmund so erfolgreich?📍 Drohnenfund in Leipzig: Was, wenn es wirklich Moskau war?📍 Albanien: Scheitert das Bauprojekt der Trump-Familie an Massenprotesten?Morgen am Kiosk, jetzt online: https://t.co/P4HepdSjhE pic.twitter.com/0KxIn0ErCC
— DER SPIEGEL (@derspiegel) August 13, 2026
Ne čudi stoga što je, prema istraživanju Instituta für neue soziale Antworten (INSA) za „Bild“, 47 odsto ispitanika Ulriha Zigmunda ocijenilo kao prijetnju po demokratiju, dok se 35 odsto sa tim nije složilo.
„Špigel“ ga nazvao „najopasnijim čovjekom Njemačke“
Njegova popularnost na društvenim mrežama pokazuje da dobar dio birača u njemu ne vidi prijetnju, već političara koji govori ono što drugi ne žele da kažu.
Zigmund je veliki dio svoje popularnosti izgradio na TikToku, gdje ima više od 700.000 pratilaca. Njegovi snimci su često veoma kratki i direktni, a bave se temama poput migracija, bezbjednosti i svakodnevnih problema građana, pri čemu odgovornost za probleme u Njemačkoj uglavnom pripisuje etabliranim strankama i migrantskoj politici.
Kada ga je časopis „Špigel“ nedavno na naslovnoj strani nazvao „najopasnijim čovjekom Njemačke“, Zigmund je na svom TikTok kanalu objavio snimke na kojima potpisuje i dijeli primjerke tog magazina.
Šta bi pobjeda AfD-a značila za bezbjednosne službe?
Stručnjaci upozoravaju da bi AfD preuzimanjem pokrajinske vlasti dobio i kontrolu nad policijom i bezbjednosnim službama u Saksoniji-Anhaltu. To bi otvorilo pitanje razmjene najosjetljivijih podataka sa Berlinom i drugim pokrajinama, tim prije što bi stranka dobila politički nadzor nad službom koja je upravo AfD proglasila desno-ekstremističkom.
Jerg Miler, bivši šef službe za zaštitu ustavnog poretka u Brandenburgu, za „Tagesšpigel“ upozorava da bi to bio „najgori mogući scenario“ za njemačke bezbjednosne službe. Prema njegovim riječima, ministar bi imao pristup povjerljivim dosijeima, uključujući podatke o doušnicima i informacijama koje bezbjednosne službe prikupljaju o samom AfD-u, prenosi Blic.
Desničarski AfD ubjedljivo pobijedio na izborima u Saskoj-Anhaltu.
Bonus video:
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.